U Staroj knjižnici večeras je održana projekcija kultnog hrvatskog filma “Glembajevi”. Publika je imala priliku uroniti u raskošnu ekranizaciju Krležina dramskog remek-djela u režiji Antuna Vrdoljaka, koja i desetljećima nakon nastanka ostaje jedno od najvažnijih ostvarenja domaće kinematografije.
Film Glembajevi zauzima posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj baštini jer slojevito prikazuje raspad aristokratske obitelji, moralnu dekadenciju društva i psihološki kompleksne odnose unutar obitelji. Upravo zbog svoje iznimne umjetničke vrijednosti i snažnih glumačkih interpretacija odabir ovog filma je uvijek dobra ideja.
Ova filmska večer realizirana je kao gostujući program Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva.
U protekla dva dana ugostili smo učenike 3.a, 3.b i 3.c razreda OŠ dr. Franje Tuđmana, koji su u pratnji svojih učiteljica Anite Milković, Jagode Nakić i Mirjane Gudelj sudjelovali na radionici „Lektira s knjižničarom – Čitanje postaje pustolovina: Vlak u snijegu“.
Nakon kratnog uvoda i gledanja isječaka iz filma, učenici su se podijelili u “vagone” i krenuli u escape room avanturu. Prateći tragove u snijegu, otkrili su policu s knjigom Vlak u snijegu, zajedničkim snagama dešifrirali poruku učitelja pronađenu mokru i zgužvanu u snijegu te rješavali niz zabavnih zadataka koji su ih vodili prema konačnom rješenju.
Za kraj susreta, na panou knjižnice izradili smo vlak prijateljstva, u kojem svaki vagon nosi misao o važnosti i vrijednosti prijateljstva — baš onako kako nas uči Mato Lovrak.
Hvala učenicima i učiteljicama na prekrasnom druženju, suradnji i veselju koje su unijeli u naš prostor!
U Narodnoj knjižnici Knin danas je održana radionica „Kako nastaju ilustracije u slikovnicama“ koju je vodila ilustratorica i autorica slikovnica Katarina Halužan.
Djeca su kroz zanimljivo i interaktivno predavanje doznala kako nastaju ilustracije – od prvotne ideje i skice pa sve do završne slike spremne za tisak. Halužan je predstavila i svoje radove iz brojnih slikovnica, pojasnivši im pritom kako se ilustracije nekada izrađivale tradicionalno, na papiru, dok se danas velik dio procesa odvija digitalno, crtanjem na tabletu, što otvara nove mogućnosti u kreativnom izražavanju.
Nakon zanimljivog uvoda, djeca su se i sama okušala u izradi vlastitih ilustracija, što je radionici donijelo posebno kreativan ton.
Na kraju susreta svi su sudionici dobili na dar slikovnicu.
Klasik Antuna Vrdoljaka napravljen prema klasiku Miroslava Krleže – igrani film Glembajevi (1988) prikazat ćemo u staroj knjižnici u ponedjeljak 24. studenoga u 19 sati.
Ovaj vrhunski produciran film bio je labuđi pjev danas posrnulog producentskog diva Jadran film. Minuciozno režiran, psihološki i emocionalno uvjerljiv, film je omogućio Eni Begović, Mustafi Nadareviću i Tonku Lonzi da ostvare glumačke izvedbe karijere na filmskom platnu.
Prije Glembajevih pogledat ćemo skriveni dragulj za koji je Antun Vrdoljak napisao scenarij, dokumentarni film Viđeno na Griču (Obrad Gluščević, 1954), duhovitu metafilmsku posvetu zagrebačkom Gornjem gradu, odnosno, Griču u kojem je smještena radnja Glembajevih.
U Mjesecu hrvatske knjige naš je Čitateljski klub odabrao hrvatski klasik – „Vodu“ Vladimira Nazora.
U ugodnoj raspravi članovi su istaknuli kako ih se djelo osobito dojmilo jer je autobiografsko, obiluje iskrenim i živopisnim opisima surovog otočkog života, poput opisa grubih, radom izmučenih ruku Nazorovih oca i majke i ostalih žena koje trpno nose svakodnevicu.
Posebno su naglasili autorovu zrelost u mladenačkim godinama, koja se osjeća u svakoj stranici priče. Iako su mnogi „Vodu“ čitali još u djetinjstvu, ovoga su je puta doživjeli na posve nov način — zrelije, dublje i emotivnije.
Objavljen je 14. ovogodišnji broj Službenog glasila Grada Knina. U ovom broju se nalazi: ZAKLJUČAK o donošenju Plana djelovanja civilne zaštite Grada Knina.
U Narodnoj knjižnici Knin održana je zanimljiva radionica „Geološka prošlost Zemlje kroz stijene i fosile – tko su naši prijatelji iz prošlosti?“ u sklopu projekta STEM čarobni svijet.
Kroz skrivene tragove u kamenčićima i fosilima, djeca su otkrivala živa bića iz prošlosti – od školjaka, prariba i dinosaura pa sve do današnjih oblika života.
Uz priče, igru i crtež, mali su istraživači stvarali svoje vlastite „fosile“ i otkrivali koliko je čarobna i poučna geološka prošlost našeg planeta.
Za inspiraciju su poslužile i zanimljive slikovnice s polica naše knjižnice.
Projekt provodi Udruga Čarobni svijet, s ciljem da znanost učini bliskom, zabavnom i pristupačnom svima!
Povodom Mjeseca hrvatske knjige, u Narodnoj knjižnici Knin ugostili smo dva prva razreda iz Osnovne škole dr. Franje Tuđmana s njihovim učiteljicama Sanjom Ivanković i Jasnom Brečić.
U sklopu radionice „Lektira s knjižničarom – čitanje postaje pustolovina: Trnoružica“, djeca su se upoznala sa svijetom bajki i usmenom predajom te poslušala bajku „Trnoružica“ braće Grimm. Uz glazbu iz baleta Trnoružica (Čajkovski) sudjelovala su u zabavnoj igri znanja i prijateljstva s putujućom krunom.
Na kraju radionice crtala su što je Trnoružica mogla sanjati tijekom svojih 100 godina sna, a njihove smo radove izložili na Zidu snova.
Ovakve radionice potiču ljubav prema čitanju, razvoj mašte i pozitivan odnos prema knjizi, a knjižnicu pretvaraju u mjesto učenja, igre i istraživanja.
Hvala našim prvašićima i njihovim učiteljicama na divnom druženju!
U okviru Mjeseca hrvatske knjige, našu su knjižnicu posjetili predškolci iz vrtićke skupine Leptirići sa svojom odgojiteljicom Vesnom Šimić. Mali su istraživači radoznalo zavirili među police s knjigama, upoznali se s čarolijom knjižničnog svijeta i saznali što sve knjižnica nudi.
Zajedno smo pročitali priču “Čarolija knjižnice”. Djeca su s pažnjom slušala i pratila priču, koja je potaknula razgovor o važnosti čitanja. Nakon čitanja rado su razgovarali i o svojim omiljenim slikovnicama i likovima.
Kninska publika dugim je pljeskom ispratila dokumentarni film o Haustoru u kojem je redatelj Arsen Oremović uspio spojiti Srđana Sachera i Darka Rundeka i nagovoriti ih da pričaju o stvaranju albuma „Treći svijet“ koji je bio potpuno neshvaćen kada su ga objavili, a sada važi za jedan od najboljih, ako ne i najbolji na ovim prostorima – ikada.
„Mi živimo u jednom algoritmu i jednoj dimenziji“, kazao je Oremović publici nakon filma, „no postoje i druge, gotovo jednako legitimne stvarnosti i algoritmi, postoje i treći svjetovi“.
U kojima je Zagreb dobio luku, a tramvaji postaju brodovi. U kojima nekom neshvaćenom magijom 1984. godine nastaje album budućnosti, ispred-vremensko ostvarenje „Treći svijet“ koji će se početi shvaćati i cijeniti tek dva desetljeća kasnije.
Uspio je Arsen Oremović svojim komunikacijskim vještinama spojiti ova dva davno razdvojena autora, majstorski im baciti kost, a onda čistim zen metodama trpiti vrijeme stagnacije u snimanju i njihovog odbijanja da bi ih na kraju znalački sačekao da se otvore i otkriju nam svoje stvaralačko ludilo.
Da, dobar redateljski posao osim kreativnosti traži dodatna znanja i vještine. I onda se dobije ovakav vrhunski dokumentarac. Koji se nije temeljio na klasičnim dobitnim kombinacijama – poput onih da o bendu i albumu pričaju glazbeni kritičari i fanovi.
Umjesto toga, Oremović je provalio znatno dublje, ponovno je spojio dva nevjerojatna kreativca koja su se davno rastala jer su bili odveć veliki individualci. I koja su sada (a prije nego će se opet rastati) isplela spontanu, iskrenu i magičnu priču o jednom strašnom bendu i jednom čudesnom albumu.