Najprije konzumerizam, potom globalno ludilo zvano korona i na kraju rat u Ukrajini doveli su ovaj svijet kojeg upravo živimo na rub propasti. Ljudi su postali roboti i robovi markiranih proizvoda, plavih maski i demagogije političara.
U takvom grozomornom idiokratskom svijetu nema mjesta za umjetnost i umjetnike i za kvalitetna kulturna događanja na koja dođe tek nekoliko ljudi, a u prvi plan iskaču posvemašnji šund, ljudi bez imalo duhovitosti te trivijalni i površni “eventi”, po mogućnosti u šoping centrima.
Bijeg od takvog svijeta je ples uz vjetar, odnosno življenje umjetnosti unatoč ružnim i rogobatnim okolnostima u kojima egzistiramo.
To je otprilike sažetak izvrsne predstave “Ples uz vjetar” kako ju je doživio potpisnik ovih redaka, a koju je glumom, pantomimom, pripovijedanjem i klavirskom pratnjom majstorski izvela tročlana družina iz zagrebačkog Teatra Oz.
Publika je kvalitetu naravno prepoznala i nagradila umjetnike pljeskom koji je trajao nekoliko minuta.
Organizatori ovoga lijepog umjetničkog događaja u Cafe baru A3 bili su Pučko otvoreno učilište Knin, Narodna knjižnica – Knin i Udruga Atribut.
Započinju prijave za Kviz prvenstvo Narodne knjižnice – Knin!
Prijaviti se mogu ekipe sastavljene od učenika srednje škole te 7 i 8. razreda osnovne škole. Prijave se obavljaju u knjižnici ili u školama i to do 30. rujna ove godine.
Kviz će pripremati i voditi djelatnici Narodne knjižnice Knin Ana Šimić Sunko i Ivica Šimić te psiholog iz Osnovne škole Domovinske zahvalnosti Željko Tomljenović.
Logističku potporu kod prijava ekipa pružit će nastavnik iz Osnovne škole dr. Franje Tuđmana Dragan Miličević, knjižničarka Osnovne škole Domovinske zahvalnosti Marijana Blažević te Martina Vujnović iz srednjoškolske knjižnice.
Zainteresirane ekipe mogu se prijaviti do petka, 30. rujna u Narodnoj knjižnici Knin, zatim u OŠ Dr. Franje Tuđmana kod nastavnika Dragana Miličevića, u OŠ Domovinske zahvalnosti kod knjižničarke Marijane Blažević te u knjižnici Srednje škole kod knjižničarke Martine Vujnović.
Evo i osnovnih pravila:
1. Ekipa može imati najviše četiri člana i mora imati naziv kojega neće mijenjati tokom sezone. Članovi ekipe mogu biti učenici viših razreda osnovnih škola (7.-8. razred) te svih razreda srednjih škola. 2. Pitanja će biti iz opće kulture, odnosno iz svih područja ljudskoga znanja. 3. Formirat će se kviz liga u koju će se prenositi bodovi iz svakog pojedinog kviza. 4. Pobjednik svakog pojedinog kviza bit će nagrađen, a posebna nagrada čeka pobjednika kviz lige. 5. Na kraju sezone, krajem svibnja, odnosno početkom lipnja iduće godine ide se na besplatni zajednički izlet u jedan od Nacionalnih parkova Hrvatske.
General Rahim Ademi predstavio je danas u Kninu svoj ratni dnevnik nazvan “Samo istina”.
Predstavljajući knjigu general Ademi progovorio je o niz faktografskih detalja bitnih za ključni dio hrvatske povijesti.
Tako smo saznali o potpunom razilaženju Glavnog stožera Hrvatske vojske s jedne i ministra obrane Gojka Šuška skupa s generalima Ademijem i Gotovinom – s druge strane i to u vezi odabira pravca s kojeg će se napasti i osloboditi Knin.
Glavni stožer bio je za “partizansku rutu” iz pravca Zadra, Šibenika i Sinja, a Šušak, Gotovina i Ademi za rutu “preko Dinare” koja je, kako je Ademi naglasio, potpuno iznenadila neprijatelja.
Doznali smo i da je opet Glavni stožer samo dan prije Oluje predložio napad iz pravca Strmice, što Šušak, Gotovina i Ademi nisu prihvatili.
Ademi je spomenuo i važnost akcije “Ljeto 95” naglasivši da je ta akcija možda bitnija od same Oluje.
Spomenuo je Ademi i humane i plemenite momente rata kao onaj kada je nazvao generala Koradea i zamolio ga da “ne tuče” po koloni izbjeglica u kojoj su uz civile bili i vojnici takozvane Krajine.
Osim Ademija o knjizi su govorili i povjesničar prof. dr. sc. Josip Jurčević te Ademijev suborac, prof. Ante Nadomir Tadić Šutra koji su istaknuli da će Ademijev ratni dnevnik postati jedno od temeljnih djela za znanstveno izučavanje Oluje.
Predstavljanje ratnog dnevnika, u organizaciji Narodne knjižnice – Knin, održano je u Multifunkcionalnoj dvorani Studentskog doma fra Luje Maruna, a pratilo ga je 40-ak posjetitelja među kojima i gradonačelnik Grada Knina Marijo Ćaćić.
Promocija je održana u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 27. obljetnice VRO Oluja.
U Kninu je jučer i danas održan Simpozij Kralj Zvonimir na kojem je 19 znanstvenika imalo ukupno 18 izlaganja. Sve sudionike pozdravili su i zaželjeli dobar rad gradonačelnik Marijo Ćaćić i župan Marko Jelić.
U ovom izvještaju izdvojit ćemo tek nekoliko zanimljivosti iz izlaganja, a oni koje tema zanima više, cijeli simpozij mogu pogledati na You Tube kanalu Narodne knjižnice – Knin i to u visokoj kvaliteti.
Dr. sc. Marko Sinobad iznio je, na temelju dosadašnjih arheoloških istraživanja, pretpostavku da je Zvonimirov kraljevski dvor bio na sjevernom dijelu brda Spas, a ne na prostoru današnje tvrđave.
Izv. dr. sc. Ivan Majnarić dekonstruirao je mit o Zvonimirovoj kletvi o 900 godina gubitka državnosti, navodeći nerelevantnost izvora koji govore o kletvi i nepouzdanost kolektivnog sjećanja.
Od prof. dr. sc. Jadranke Neralić koja je istraživala Vatikanske tajne arhive saznali smo da se u kodeksima Zvonimira spominje još 1079. godine, tri godine nakon krunjenja, kada Papa Grgur VII. opominje njemačkog viteza Wezelina da ne napada kralja Zvonimira.
Od prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol smo imali priliku čuti da se u najranijim papinskim dokumentima Zvonimira naziva kraljem u Dalmaciji što govori o istovjetnosti pojmova Hrvatska i Dalmacija u to vrijeme.
Od prof. dr. sc. Zrinke Nikolić Jakus smo čuli tezu da je brak Zvonimira i Mađarice Jelene možda tek kasnija historiografska konstrukcija, od izv. prof. dr. sc. Ivana Basića doznali smo o mogućnosti vojne intervencije Henrika IV. na zapadne granice Zvonimirovog hrvatskog kraljevstva, a od prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina i pretpostavku da je možda Zvonimir, a ne Krešimir IV. bio zatočenik Normana.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović je naveo kako su u Zvonimirovo doba egzistirale Zadarsko-kninska klesarska radionica čiji je produkt ciborij pronađen u Biskupiji te kninska romanička klesarska radionica iz koje je “izišla” i crkva sv. Stjepana Ugarskog koja se nalazila kod Loredanovih vrata, a iz koje najvjerojatnije potječe ulomak pronađen nedavno u Kninu.
Dr. sc. Maja Petrinec spomenula je misteriozne bizantske zlatne novčiće. Naime, od cijele Europe, ove novčiće su arheolozi našli samo na području koje je zauzimala Kneževina, odnosno Kraljevina Hrvatska.
Na simpoziju smo čuli, možemo reći, sažeta izlaganja, no puno konkretnije i opširnije teze moći ćemo čitati u Zborniku (recenziranih) radova sa simpozija čija priprema kreće odmah, a cilj je organizatora i nakladnika, Narodne knjižnice – Knin da se ova vrijedna knjiga objavi 2023. godine.
U okviru simpozija na tvrđavi je održan i koncert Sare Renar, a sudinici su i obišli tvrđavu u pratnji vodiča. Na početku drugoga dana skupa sudionicima su se obratili Kralj Zvonimir i Kraljica Jelena Lijepa.
Visoki pokrovitelj ovoga simpozija od nacionalnog značaja bio je Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Organizatori znanstvenog skupa bili su Narodna knjižnica – Knin i Grad Knin, a suorganizatori Šibensko-kninska županija, Veleučilište Marka Marulića, Kninski muzej, Turistička zajednica grada Knina, Pučko otvoreno učilište Knin i udruga Atribut.
Vrijedni sudionici i sudionice skupa izrazili su zadovoljstvo organizacijom i domaćinstvom u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu.
Ovaj dijalog iz naslova se stvarno dogodio, u publici tokom fenomenalnog koncerta Aklee Neon i njenog izvrsnog ženskog benda Sound Doulas s kojim je završila Noć knjige – manifestacija kojoj je cilj poticati kulturu čitanja kao civilizacijskog dosega.
Cure rasturile
A Aklea i njene cure iz pratećeg benda su u A3 doslovno rasturile, kako u svom sviračkom umijeću, energiji i kontaktu s rasplesanom publikom tako i svojom glazbom koja je odličan spoj elektronike, dub-a i klasičnog pop rock-a.
Ono što posebno veseli je veliki broj mladih ljudi u publici. Za nadati se da će to postati trend.
Dakle, Noć knjige nije mogla ljepše završiti. A lijepo je i počela, jednom razigranom i jako kreativnom predstavom za djecu.
Kate koju znate oduševila kninske mališane
Da, Kate je stalno bila u interakciji s kninskim klincima, nasmijavala ih, poticala na kreativnost i poslala im važnu poruku – kako je dobro čitati i kako je dobro kad vam netko čita.
Saznali smo tako u ovoj dječjoj predstavi kako su djeca imala ružne snove, ali je onda došao jedač ružnih snova i pojeo ih. No, onda su roditelji počeli prije spavanja čitati djeci priče i ružnih snova više nije bilo, a jedač je ostao gladan.
Kako izgleda kad se fotografijom pokušava dočarati neka knjiga?
Noć knjige nastavila se izložbom fotografija Foto kluba Knin na temu knjige.
Bilo je stvarno uzbudljivo vidjeti kako fotografi vide određene knjige i kako su ih fotografijama uspjeli dočarati.
Svaka od fotografija nosi naziv neke poznate knjige, poput Procesa, Kradljivice knjiga ili Nepodnošljive lakoće postojanja. I baš je fora.
Stav i publike i autora je da se ovakva izložba mora događati svake godine jer je izvor, a to su knjige – neiscrpan.
U knjižnici se izložba može pogledati narednih sedam dana.
Jurica Pavičić i knjige pune kuća
Nakon izložbe fotografija svoj književni opus u knjižnici predstavio je Jurica Pavičić cijenjeni hrvatski i međunarodno priznati i nagrađivani književnik.
S njim je knjige u formi intervjua predstavljao Dragan Gligora, kninski novinar i doktor znanosti iz područja književnosti. Gligora je to maestralno odradio, a u sat i pol trajanja niti jednog trenutka nije bilo dosadno.
A od Pavičića smo saznali na koji način piše (zavaravajući sebe da zapravo ne piše nego samo stvara natuknice), kako se u Splitu mijenjao leksik (od onog Tijardovićevog, Smojinog i Runjićevog do rječnika Robija K., TBF-a i Vojka V.), kako prostor oblikuje društvo (ako nema reda u prostoru, nema ni u društvu) i zašto je arhitektura, odnosno kuća kao objekt važna u većini njegovih djela („ja kad vidim neku kuću, već bih mogao roman o njoj napisati“).
Kada smo poslije predstavljanja išli na piće raspitivao se Pavičić o kući, odnosno zgradi koja se nalazi između veleučilišta i knjižnice. Možda upravo ona bude u nekoj njegovoj narednoj knjizi i u nekoj narednoj Noći knjige.
