Narodna knjižnica – Knin i udruga Atribut organiziraju koncert jazz benda Scifidelity Orchestra u petak, 15. svibnja u Atributu (A3) – uz besplatan ulaz.
Scifidelity Orchestra je sjajni, živahni jazz sastav iz Međimurja. Specijalizirao se za sve vrste jazza, od swinga i bebopa pa sve do moderne jazz glazbe.
Osnovani su 2013. godine i izdali su četiri izvrsna studijska albuma.
Njihova glazba je neodoljivo zabavna i privlačna, a na nastupima stvaraju posebnu povezanost s publikom.
Gledati i uslikati morskog psa u podmorju s metar i pol udaljenosti, hodati kamenom pustinjom ili najvećim planinama svijeta – gdje čuješ samo svoje misli i gdje se svaki šum vode, dah vjetra ili lomljenje leda čuje višestruko jače i drugačije – jest privilegija koju pustolovi poput Damira Šanteka zasluže svojom hrabrosti, odricanjem, nevjerojatnim entuzijazmom…
Gledati sve to na vrhunskim fotografijama uz jako zanimljivo i elokventno predavanje samog pustolova – privilegija je koju vam osiguravaju entuzijasti koji se bave organizacijom kulturnih događanja.
Ne dolaziti uopće ili nikako na takva kulturna događanja, bez obzira je li riječ o putopisnom predavanju, književnoj večeri, predstavi ili koncertu – je stanje (zapuštenog) duha. I slika vremena – u kojem nam je nesretni pametni telefon isisao svu životnu energiju, potrebu za akcijom, druženjem i istraživanjem, za kreacijom i za kulturom.
Posebno je tužno što na kulturna događanja nikako i uopće ne dolaze pripadnici mlade generacije – oni koji će na svojim plećima ponijeti budućnost našeg grada, zemlje, svijeta… Još je tužnije – znajući da su sve prethodne mlade generacije pohodile i koncerte i ostala kulturna događanja i da to predstavlja važan vid neformalnog obrazovanja i društvene interakcije koji su nam nužni u izgrađivanju boljeg sebe i svijeta oko sebe.
No, više nema smisla ni biti tužan. Umjesto toga (a kradem ovu opservaciju od prijatelja Vlade) – treba „uzeti kokice“ i gledati kako će svijet, predvođen tom i takvom mladom generacijom – srljati u sunovrat, propast i kraj.
Usput, ovih šest ljudi (ne računam Anu i sebe koji smo to organizirali) koji su sinoć došli na putopisno predavanje Damira Šanteka – doista su uživali i proveli jedno ispunjeno i nadahnjujuće večer u knjižnici.
Danas smo uživali u još jednoj odličnoj predstavi u izvedbi Kazališta Tvornica lutaka “Jedan sasvim običan dan” . Ova priča donosi toplu poruku o pravom smislu rođendana – više od darova i želja, riječ je o zajedništvu, ljubavi i trenucima koje dijelimo s najmilijima.
Glumice Petra Radin i Lara Škrinjar oduševile su nas svojom izvrsnom i uvjerljivom glumom, baš onako kako smo i očekivali od ove predstave sa stalnog repertoara kazališta koje nas uvijek obraduje kvalitetnim predstavama punim pouka i pozitivnih poruka.
Radnja prati djevojčicu Laru koja na svoj rođendan očekuje mnoštvo darova, ali kroz priču shvaćamo koliko je važno cijeniti one koji su uz nas, jer bez njih, rođendan je samo običan dan.
Hvala Kazalištu Tvornica lutaka na još jednom nezaboravnom iskustvu koje nas podsjeća na prave vrijednosti života.
Na večerašnjem susretu Čitateljskog kluba raspravljalo se o nagrađivanoj knjizi “Slobodna” autorice Lee Ypi. Riječ je o iznimno dojmljivom svjedočanstvu o djetinjstvu i odrastanju u Albaniji, nekoć jednoj od najzatvorenijih zemalja svijeta. Tema je kod dijela članica potaknula prepoznavanje i osobno poistovjećivanje.
Knjiga Slobodna istovremeno je sociološka studija i crnohumorna kronika života u politički nestabilnom okruženju. Kao memoarska proza, donosi priču o odrastanju usred velikih društvenih i političkih previranja, prateći sudbinu jedne albanske obitelji čija je povijest neraskidivo povezana s poviješću zemlje. Autorica pritom nudi pronicljivo promišljanje o granicama napretka, teretu prošlosti te odnosu između velikih ideala i surove stvarnosti.
Tijekom rasprave u klubu otvorilo se i jedno od temeljnih, gotovo vječnih pitanja koje knjiga snažno provocira – postoji li sloboda uopće ili je ona uvijek uvjetovana političkim, društvenim i ekonomskim okolnostima? Članice su promišljale o tome je li sloboda stvarni dosegnuti ideal ili tek konstrukcija koja se mijenja ovisno o sustavu u kojem živimo, što je dodatno produbilo razumijevanje same knjige.
Premda se rasprava dijelom kretala prema zaključku kako istinska sloboda možda ne postoji u apsolutnom smislu, sreća je ipak da postoje mjesta koja prkose ovoj tezi poput susreta Čitateljskog kluba na kojima se slobodno raspravlja o različitim temama svakog zadnjeg četvrtka u mjesecu i tako već četvrtu godinu zaredom.
U četvrtak 07. 05. s početkom u 19 sati u Narodnoj knjižnici Knin vas očekuje još jedno zanimljivo putopisno predavanje i predstavljanje najnovije knjige Damira Šanteka.
“Visoko iznad oblaka” uzbudljiv je putopis koji vodi čitatelje na vrhove najviših i najimpresivnijih planina svijeta. Kroz osobna iskustva, fascinantne priče i nevjerojatne prizore, autor otkriva ljepotu i izazove visokogorstva, čineći ovo štivo nezaobilaznim za ljubitelje planinarenja, avantura i istraživanja ekstremnih prirodnih ljepota.
Ova vas knjiga – vrlo zanimljivim pričama i čudesnim fotografijama, koje ponekad govore i više od riječi – vodi kroz čak 32 lokaliteta diljem našeg planeta. Upravo takvi predjeli, skriveni visoko iznad oblaka i često dostupni samo onima s mnogo avanturističkog duha, kriju neslućene ljepote u kojima uživaju samo rijetki. Tijekom predstavljanja autor će se osvrnuti na ono što mu se najviše dojmilo u udaljenim zemljama poput Venezuele, Kambodže i Kostarike, jesu li tradicionalna vjerovanja u Meksiku i Nepalu iščezla ili se i dalje povremeno uprizoruju, kako izgledaju vjetrom šibani, snijegom pokriveni i maglom obavijeni vrhovi Dolomita, Alpa i Dinarida te koje se bogatstvo krije u podmorju Jadranskog mora.
U goste nam stiže Kazalište Tvornica lutaka koje u svom bogatom stalnom repertoaru ima niz predstava s porukom i poukom, najčešće o ljubavi, dobroti i dobročinstvu, osmijehu i zajedništvu, ali znanju i učenju, odrastanju, zaštiti prirode i životinja…
“Jedan sasvim običan dan” jedna je od njih.
Djevojčici Lari je rođendan i ona očekuje punu vreću darova. Popis želja je kilometarski: od najnovijeg iPhone-a sve do najskupljih čizmica iz specijalnog butika u Parizu. Dodavanje još jedne svjećice na tortu znači i da smo godinu dana stariji, mudriji i pametniji. No u moru tih želja lako je zaboraviti pravi smisao rođendana – bez naših bližnjih, koji će ga s nama proslaviti, rođendan ipak postaje samo još jedan sasvim običan dan.
Režija: Petra Radin Glume: Petra Radin i Lara Škrinjar
Književni susret s Damirom Karakašem u Narodnoj knjižnici Knin pretvorio se u večer koja se ne prepričava lako – jer nije bila samo događaj, nego doživljaj. Malo je onih koji su iz nje izašli ravnodušni. Sve o čemu progovori, čega se dotakne, što radi ili pomisli – pretvara se u priču.
Večer je započela otkrivanjem još jednog, manje poznatog talenta – nacrtao nam je vraga kojeg traži u svom novom romanu, a zatim zasvirao na harmonici. Glazbenik je i u glazbi uživa, često je sluša i dok piše, najviše sluša rock ali razumije i druge žanrove. Na prvoj fotografiji je kolegica Jelena koja nosi Damirov kaput, a on je pak iz Baretovog spota.
Ubrzo su riječi počele teći i ispreplitati se u niz priča i anegdota ovog osebujnog Ličanina. Njegove misli, priče i uspomene, baš kao i radnja njegovih romana, često su smještene u Liku. Tako smo čuli i priču o njegovim čitateljskim počecima – jedino što mu je bilo dostupno bio je bakin katekizam, dok je susjed Srećko donosio knjige u poljski WC jer nije bilo toaletnog papira. Damir bi ih potom kriomice uzimao i čitao.
„Ima dobrih i loših pisaca, kao i dobrih i loših čitatelja“, rekao je među ostalim. Za sebe voli reći da nije pisac za široke mase, već piše čehovljevski – „da riječima bude usko, a mislima široko“. Upravo zato je i svoj najnoviji roman Sunčanik sažeo na svega 120 stranica.
Istaknuo je i važnost mentalne higijene: ne smijemo biti „kante za smeće“ u koje se svašta ubacuje, već trebamo birati kvalitetu – čitati dobre knjige, družiti se s inspirativnim ljudima, voditi smislene razgovore, ići u kazalište, gledati dobre filmove i slušati dobru glazbu.
Često se tijekom večeri vraćao u svoje Brinje, iz kojeg je potekao, ali dotaknuo se i Pariza i Zagreba. „Kad napraviš tri kruga po Parizu, kao da si obišao cijeli svijet, a kad napraviš tri kruga u Zagrebu, u četvrtom ćeš sresti sebe“, rekao je.
Kakva je privilegija bila večeras slušati 90 minuta jednog od najzanimljivijih i najautentičnijih glasova suvremene hrvatske književnosti – Damira Karakaša.
Stara knjižnica i večeras je bila pretijesna za sve koji su željeli pogledati još jednu izvrsnu predstavu Teatra Gavran “Papučari”, čiji tekst potpisuje Miro Gavran, a režiju Mladena Gavran.
Svi oni koji su na vrijeme osigurali svoje ulaznice imali su priliku uživati u dinamičnoj i duhovitoj priči koja istražuje što se događa kada se bivši muž – netom pušten iz zatvora zbog zločina koji nije počinio – useli k bivšoj supruzi i njezinom sadašnjem mužu.
Rezultat je prava kazališna eksplozija: kaos, smijeh, sudari ega i potisnute emocije, uz niz urnebesnih situacija koje neprestano izmiču kontroli.
Posebnu snagu predstavi daje glumački trojac koji čine Kristina Krepela, Jakov Gavran i Vedran Komerički koji su svojom energijom i uvjerljivim interpretacijama dodatno podigli ovu već izvrsno napisanu komediju.
Još jednom se pokazalo kako Teatar Gavran uspješno spaja kvalitetan tekst, sigurnu režiju i vrhunsku glumu, stvarajući predstave koje publika rado gleda – i traži kartu više.
Je li moguće jednom umjetnosti dočarati drugu? Fotografijom književnost? Naravno!
Pokazali su nam to danas članovi Foto kluba Knin, njih trinaest, koji su izložili u knjižnici svojih 20 fotografija.
Svaka od fotografija nosi naziv jedne poznate knjige i tu se isprepliću dvije umjetnosti.
Ideja da se na ovakav originalan način povežu knjiga i fotografija – došla je prije četiri godine upravo iz Foto kluba Knin i kninske knjižnice pa je i nekako autentično kninska. I, što je bitnije, zaživjela je.
U prostoru Stare knjižnice večeras je održana filmska projekcija još jednog kultnog domaćeg ostvarenja Ritam zločina redatelja Zorana Tadića.
Projekcija je dio gostujućeg programa Hrvatska kinoteke pri Hrvatskom državnom arhivu čime se nastavlja kontinuitet predstavljanja vrijednih djela hrvatske filmske baštine.
Ovakvi programi dodatno obogaćuju kulturnu ponudu te potvrđuju važnost suradnje institucija u približavanju filmske umjetnosti široj publici.
