Što ako postoji škola u kojoj se uči glupirati? Škola u kojoj su predmeti škakljanje, smijanje, kravatski jezik, podrigivanje i mašta? Škola u kojoj je ravnatelj – Tata Slikovnica!
U ovoj neobičnoj predstavi djeca i odrasli zajedno otkrivaju zašto je glupiranje važno, kada je zabavno, a kada može postati problem. Kroz humor, pjesmu, igru i interakciju s publikom, ravnatelj Male škole velikih gluposti vodi nas kroz svoj Kukurikulum, sastavljen od predmeta po ukusu djece.
Predstava na duhovit i topao način postavlja pitanje: Gdje je granica između igre i neodgovornosti?
Istovremeno podsjeća publiku da su mašta, igra i humor važan dio odrastanja – ali i odrastanja odraslih. Mala škola velikih gluposti predstava je o prihvaćanju, kreativnosti i snazi kazališta kao prostora slobode. Ona slavi dječju maštu i slobodu izražavanja te podsjeća da je kazalište mjesto na kojem smijemo biti razigrani, kreativni i svoji.
Jer ponekad upravo glupiranje vodi do najpametnijih otkrića.
Ravnatelj škole: Igor Baksa, doktor glupologije Prvi učenik: Ivan Petranović Švik Uzrast: 5 – 105 Trajanje: 40 minuta Produkcija: Mali teatar, Dramska produkcija Kaleidoskop Besplatne ulaznice preuzmite u knjižnici!
Snimljen u monumentalnom ambijentu kamenjara Dalmatinske zagore, s radnjom koja obuhvaća tek jedan dan tijekom seoske svadbe, film uzbuđuje dokumentarnošću, ali i dramskom sažetošću.
Zanimljivo je da je film zbog svoje političke provokativnosti svojevremeno bio zabranjivan, ali nakon navodne Titove pohvale, Lisice su na Pulskom filmskom festivalu osvojile četiri Zlatne arene, uključujući i Veliku zlatnu arenu za najbolji film.
Ova filmska večer realizirana je kao gostujući program Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva.
U organizaciji Narodne knjižnice – Knin i udruge Atribut Hrvatski hit bend Ki Klop dolazi u Knin gdje će u subotu 28. veljače u prostoru udruge Atribut (A3) održati koncert.
Ovaj zagrebački disco pop trio proglašen je za najboljeg pop izvođača u Hrvatskoj za 2024. godinu (Rock&Off nagrada), a njihov album prvijenac „Otopljeni disko“ iz 2024. je u svim relevantnim izborima uvršten među najbolje albume te godine u regiji.
Ki Klop čine Luka Žigolić na gitari i vokalu, Jakov Ramničer na basu i Laura Tandarić na bubnjevima i vokalu.
„Ki Klop sa pozornice sve usisava u crnu disko rupu. Sa snažnom ritam sekcijom, zaraznim plesnim gruvovima, mantričnim gitarama, neodoljivom elektronikom i zanosnim vokalima – sve prisutne bacaju u plesni trans“, stoji u jednoj od recenzija.
Lisice (Krsto Papić, 1970.) mnogi filmski kritičari smatraju najboljim hrvatskim filmom. Papićevo djelo jedan je od rijetkih hrvatskih igranih filmova s određenom reputacijom u svjetskim okvirima.
Scenarij su napisali Mirko Kovač i Krsto Papić, fotografiju potpisuje Vjenceslav Orešković, a u glavnim su ulogama Fabijan Šovagović, Jagoda Kaloper, Adem Čejvan, Ilija Ivezić, Ivica Vidović, Fahro Konjhodžić, Edo Peročević.
Radnja je sljedeća: U gorštačkom mjestu ispod Dinare, nemirne 1948. godine odvija se seoska svadba. Uz veselje u ljudima je prisutan nemir i strepnja tih godina. Na svadbi je i Andrija, čovjek od ugleda i položaja iz njihovog kraja, čija je riječ zakon. Mladenci i svatovi u svemu ga slušaju, čini se kao da im pomaže no u svojoj suštini on je deformirani birokrat, čovjek krutih postupaka, koji se ponaša kao apsolutni vladar. Kad dođe trenutak za naplatu Andrijinih zabluda on povlači za sobom nedužne ljude te im donosi nesreću i tragediju.
Lisice su na Pulskom filmskom festivalu osvojile Veliku zlatnu arenu za film, Zlatnu arenu za režiju, Srebrne arene za žensku ulogu (Jagoda Kaloper) i mušku ulogu (Adem Čejvan) te nagradu Društva filmskih i TV-kritičara i publicista Hrvatske.
Ova filmska večer realizira se kao gostujući program Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva. Besplatne ulaznice preuzmite u knjižnici.
Objavljen je 1. ovogodišnji broj Službenog glasila Grada Knina. U ovom broju se, između ostalog, nalaze: PRAVILNIK o izmjenama i dopuni Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Knina; PLAN PRIJMA u službu u upravna tijela Grada Knina za 2026. godinu itd.
Rano jutros, iznenada, u 73. godini života umrla je naša sugrađanka, spisateljica Katica Madžar.
Katica Madžar rođena je 8. ožujka 1951. godine u Kninu. Bila je studentica Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu kada je 30. srpnja 1975., u dobi od 24 godine, iznenada ostala nepokretna. Uzrok i prava dijagnoza njezine bolesti ni danas nisu poznati.
Gotovo četiri desetljeća o njoj se s ljubavlju brinula majka, sve do 2014. godine, kada su zajedno preselile u Dom za starije osobe u Kninu. Nakon majčine smrti 2017. godine teško obolijeva od obostrane upale pluća koju jedva preživljava.
Svoje dnevničke zapise, koje je godinama vodila, zahvaljujući nećakinji Vedrani Madžar, prvi put predstavlja javnosti u prosincu 2023. godine.
Na inicijativu Narodne knjižnice – Knin, Vedrana Madžar 2024. godine pretipkava rukopis, čime započinje proces nastanka knjige “Sve je onako kako mora biti” koja je objavljena i promovirana u travnju 2025. godine.
Katičin mir i snaga duha u prihvaćanju sudbine potiče one koji su čitali njenu knjigu na razmišljanje i na preispitivanje vlastitih životnih postulata i ideja što bi život i sreća uistinu trebali biti. Njena knjiga ima i terapeutsku moć – može biti oslonac i melem svima koji se nađu u teškim životnim situacijama.
Najbolje je Katičinu knjigu opisala njena urednica Jelena Lojić Pokrovac. Donosimo samo dio predgovora:
“Postoje knjige koje ostavljaju trag u nama, ne zbog svoje duljine ili velikih riječi, već zbog tihe, gotovo neprimjetne snage kojom nas obuhvate. ‘Sve je onako kako mora biti’ Katice Madžar upravo je takva knjiga – nenametljiva, a monumentalna u svojoj poruci. Ovo je knjiga života – knjiga o prihvaćanju, poniznosti, strpljenju i ljubavi. Ova knjiga svojim stilom i sadržajem predstavlja vrijedan doprinos hrvatskoj književnosti. I premda knjiga možda nije obimna, njezina snaga izbija iz svakog retka. Ovo je djelo koje ostavlja trag, koje nas mijenja.”
Knjiga je predstavljena 23. 4. prošle godine na Svjetski dan knjige. Bio je to događaj za pamćenje, prepun emocija i dobre energije i bilo je to najposjećenije predstavljanje knjige u prostoru kninske knjižnice – ikada. A knjiga je rasprodana u roku od 24 sata.
Nažalost, devet i pol mjeseci nakon promocije knjige, Katica nas je napustila. Knin je zadužila svojom veličanstvenom knjigom, a sve nas koji smo je poznavali svojim osmijehom, dobrotom, blagošću i snagom duha.
Ako postoji raj, ne poznajem nikoga tko je više zaslužio biti u njemu.
Stariji ljudi se sjećaju kad je Ivan Gudelj 1985. godine protiv Dnjepra u Kupu UEFA odnio i suparničkog igrača i metar kubni terena i krticu s obitelji i zabio gol za Hajduk. Oni još stariji se sjećaju – kad je bubnjar grupe The Who Keith Moon uništio i zapalio bubnjeve na kojima je odsvirao sjajan koncert.
E, Robert Kurbaša je večeras odnio i metar kubni terena i zapalio bubnjeve i zabio gol i ostavio srce na terenu. Kad glumac to napravi, a posebno kad to radi u monodrami prema prozi Tina Ujevića – progovarajući o smislu, o ljubavi, o ženi, o vlastitoj dobroti i lošoti (da upravo sam izmislio riječ) – onda su oni u publici koji su svjedočili ovome – sretnici.
Sjajni glumac Robert Kurbaša je nakon predstave izgledao kao netko tko je iskopao pedeset metara kanala – apsolutno iscrpljeno, a ljudi koji su odlazili s predstave imali su smiješak na licu. Što ti je život…
Potresnu temu o stradanju djece tijekom opsade Sarajeva iznijela je večeras u knjižnici Sarajka Mensura Burridge, na tipičan sarajevski način, istovremeno i duboko emotivan i tužan, ali s druge strane i – duhovit i humorističan. Valjda je tako nešto moguće samo kad se radi o Sarajevu i Sarajlijama.
Mi, djeca Sarajeva naziv je knjige koju je Mensura predstavila i o kojoj je pričala s kninskom publikom vrativši nas sve skupa u nešto što smo svi očito potisnuli i izgurali iz sjećanja.
I ta djeca, akteri opsade – također su sve to potisnuli, nikad ne pričaju o opsadi i prave se da se to nikad nije dogodilo. No, Mensura ih je okupila da im ta sjećanja istrgne iz zaborava i pretoči ih u moćnu knjigu koja će ostati opomena za buduće generacije, a nadam se i obvezno lektirno štivo za učenike na ovim prostorima.
Monodrama Ispit savjesti dio je autorskog projekta glumca Roberta Kurbaše, koji uz to što se pojavljuje na sceni, potpisuje scensku prilagodbu i režiju.
Kralježnica predstave je istoimeni esej Tina Ujevića oko kojega je Kurbaša vješto isprepleo druge Ujevićeve prozne tekstove pa se na sceni, u obraćanju samome sebi, ali istodobno i publici, dotiče svevremenih tema, tema bliskih i suvremenom čovjeku.
Kurbaša postavlja pitanja, ona ista koja je postavljao i Ujević – o moralu, religiji, odnosu žene i muškarca, prijateljstvu, iluzijama i stvarnosti, tražeći odgovore na izazove vlastite savjesti.
Ova je predstava borba sa samim sobom, dijalog s vlastitom savješću. Na ispitu nisu samo pisac i glumac, već na čudesan način koji nudi kazališna igra, na scenu pristupa i svaki gledatelj, pa Kurbašin Ispit savjesti postaje vrtlog mnogih savjesti s jasnim ciljem – učiniti nas boljim ljudima.
Predstava će se održati 4. veljače u 19 sati u Staroj knjižnici.
