U Kninu je jučer i danas održan Simpozij Kralj Zvonimir na kojem je 19 znanstvenika imalo ukupno 18 izlaganja. Sve sudionike pozdravili su i zaželjeli dobar rad gradonačelnik Marijo Ćaćić i župan Marko Jelić.
U ovom izvještaju izdvojit ćemo tek nekoliko zanimljivosti iz izlaganja, a oni koje tema zanima više, cijeli simpozij mogu pogledati na You Tube kanalu Narodne knjižnice – Knin i to u visokoj kvaliteti.
Dr. sc. Marko Sinobad iznio je, na temelju dosadašnjih arheoloških istraživanja, pretpostavku da je Zvonimirov kraljevski dvor bio na sjevernom dijelu brda Spas, a ne na prostoru današnje tvrđave.
Izv. dr. sc. Ivan Majnarić dekonstruirao je mit o Zvonimirovoj kletvi o 900 godina gubitka državnosti, navodeći nerelevantnost izvora koji govore o kletvi i nepouzdanost kolektivnog sjećanja.
Od prof. dr. sc. Jadranke Neralić koja je istraživala Vatikanske tajne arhive saznali smo da se u kodeksima Zvonimira spominje još 1079. godine, tri godine nakon krunjenja, kada Papa Grgur VII. opominje njemačkog viteza Wezelina da ne napada kralja Zvonimira.
Od prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol smo imali priliku čuti da se u najranijim papinskim dokumentima Zvonimira naziva kraljem u Dalmaciji što govori o istovjetnosti pojmova Hrvatska i Dalmacija u to vrijeme.
Od prof. dr. sc. Zrinke Nikolić Jakus smo čuli tezu da je brak Zvonimira i Mađarice Jelene možda tek kasnija historiografska konstrukcija, od izv. prof. dr. sc. Ivana Basića doznali smo o mogućnosti vojne intervencije Henrika IV. na zapadne granice Zvonimirovog hrvatskog kraljevstva, a od prof. dr. sc. Hrvoja Gračanina i pretpostavku da je možda Zvonimir, a ne Krešimir IV. bio zatočenik Normana.
Izv. prof. dr. sc. Ivan Josipović je naveo kako su u Zvonimirovo doba egzistirale Zadarsko-kninska klesarska radionica čiji je produkt ciborij pronađen u Biskupiji te kninska romanička klesarska radionica iz koje je “izišla” i crkva sv. Stjepana Ugarskog koja se nalazila kod Loredanovih vrata, a iz koje najvjerojatnije potječe ulomak pronađen nedavno u Kninu.
Dr. sc. Maja Petrinec spomenula je misteriozne bizantske zlatne novčiće. Naime, od cijele Europe, ove novčiće su arheolozi našli samo na području koje je zauzimala Kneževina, odnosno Kraljevina Hrvatska.
Na simpoziju smo čuli, možemo reći, sažeta izlaganja, no puno konkretnije i opširnije teze moći ćemo čitati u Zborniku (recenziranih) radova sa simpozija čija priprema kreće odmah, a cilj je organizatora i nakladnika, Narodne knjižnice – Knin da se ova vrijedna knjiga objavi 2023. godine.
U okviru simpozija na tvrđavi je održan i koncert Sare Renar, a sudinici su i obišli tvrđavu u pratnji vodiča. Na početku drugoga dana skupa sudionicima su se obratili Kralj Zvonimir i Kraljica Jelena Lijepa.
Visoki pokrovitelj ovoga simpozija od nacionalnog značaja bio je Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Organizatori znanstvenog skupa bili su Narodna knjižnica – Knin i Grad Knin, a suorganizatori Šibensko-kninska županija, Veleučilište Marka Marulića, Kninski muzej, Turistička zajednica grada Knina, Pučko otvoreno učilište Knin i udruga Atribut.
Vrijedni sudionici i sudionice skupa izrazili su zadovoljstvo organizacijom i domaćinstvom u hrvatskom kraljevskom gradu Kninu.
Ovaj dijalog iz naslova se stvarno dogodio, u publici tokom fenomenalnog koncerta Aklee Neon i njenog izvrsnog ženskog benda Sound Doulas s kojim je završila Noć knjige – manifestacija kojoj je cilj poticati kulturu čitanja kao civilizacijskog dosega.
Cure rasturile
A Aklea i njene cure iz pratećeg benda su u A3 doslovno rasturile, kako u svom sviračkom umijeću, energiji i kontaktu s rasplesanom publikom tako i svojom glazbom koja je odličan spoj elektronike, dub-a i klasičnog pop rock-a.
Ono što posebno veseli je veliki broj mladih ljudi u publici. Za nadati se da će to postati trend.
Dakle, Noć knjige nije mogla ljepše završiti. A lijepo je i počela, jednom razigranom i jako kreativnom predstavom za djecu.
Kate koju znate oduševila kninske mališane
Da, Kate je stalno bila u interakciji s kninskim klincima, nasmijavala ih, poticala na kreativnost i poslala im važnu poruku – kako je dobro čitati i kako je dobro kad vam netko čita.
Saznali smo tako u ovoj dječjoj predstavi kako su djeca imala ružne snove, ali je onda došao jedač ružnih snova i pojeo ih. No, onda su roditelji počeli prije spavanja čitati djeci priče i ružnih snova više nije bilo, a jedač je ostao gladan.
Kako izgleda kad se fotografijom pokušava dočarati neka knjiga?
Noć knjige nastavila se izložbom fotografija Foto kluba Knin na temu knjige.
Bilo je stvarno uzbudljivo vidjeti kako fotografi vide određene knjige i kako su ih fotografijama uspjeli dočarati.
Svaka od fotografija nosi naziv neke poznate knjige, poput Procesa, Kradljivice knjiga ili Nepodnošljive lakoće postojanja. I baš je fora.
Stav i publike i autora je da se ovakva izložba mora događati svake godine jer je izvor, a to su knjige – neiscrpan.
U knjižnici se izložba može pogledati narednih sedam dana.
Jurica Pavičić i knjige pune kuća
Nakon izložbe fotografija svoj književni opus u knjižnici predstavio je Jurica Pavičić cijenjeni hrvatski i međunarodno priznati i nagrađivani književnik.
S njim je knjige u formi intervjua predstavljao Dragan Gligora, kninski novinar i doktor znanosti iz područja književnosti. Gligora je to maestralno odradio, a u sat i pol trajanja niti jednog trenutka nije bilo dosadno.
A od Pavičića smo saznali na koji način piše (zavaravajući sebe da zapravo ne piše nego samo stvara natuknice), kako se u Splitu mijenjao leksik (od onog Tijardovićevog, Smojinog i Runjićevog do rječnika Robija K., TBF-a i Vojka V.), kako prostor oblikuje društvo (ako nema reda u prostoru, nema ni u društvu) i zašto je arhitektura, odnosno kuća kao objekt važna u većini njegovih djela („ja kad vidim neku kuću, već bih mogao roman o njoj napisati“).
Kada smo poslije predstavljanja išli na piće raspitivao se Pavičić o kući, odnosno zgradi koja se nalazi između veleučilišta i knjižnice. Možda upravo ona bude u nekoj njegovoj narednoj knjizi i u nekoj narednoj Noći knjige.
Narodna knjižnica – Knin raspisala je natječaj za radno mjesto spremačica-dostavljačica, 1 (jedan) izvršitelj/icana određeno puno radno vrijeme zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, odnosno do povratka radnice s bolovanja i porodiljnog dopusta na radno mjesto.
U nastavku donosimo cijeli tekst natječaja, odnosno link za preuzimanje dokumenta
Projekt “Zidne novine u Kninu” kojega provodi udruga Porta u partnerstvu sa Srednjom školom Lovre Montija, Narodnom knjižnicom – Knin i Otvorenim likovnim pogonom u Zagrebu nominiran je zajedno s 33 druga projekta za ovogodišnju nagradu SozialMarie za društvene inovacije.
Nagrada SozialMarie je javna platforma za društveno inovativne projekte iz Srednje Europe sa sjedištem u Austriji, a “Zidne novine” su nominirane među 275 prijavljenih projekata.
U tijeku je glasanje za nagradu publike, a za “Zidne novine u Kninu” možete glasati OVDJE.
Nakon što unesete svoju e-mail adresu, potvrdite svoj glas tako da kliknete na poveznicu koju ćete dobiti na vaš e-mail.
Projekt s najviše osvojenih glasova publike dobiva nagradu u vrijednosti od 1000 eura. Dobitnici nagrada (njih 15) proglasiti će se na dodjeli 1. svibnja koja će biti online.
Narodna knjižnica – Knin uspjela je od jednog umirovljenog zagrebačkog antikvara nabaviti prva 24 broja kninskog časopisa “Starohrvatska prosvjeta” koja su objavljena od 1895. do 1901. godine.
Koliko je ova građa raritetna i vrijedna govori i podatak da sam izdavač časopisa (koji još uvijek izlazi) – Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu nema sve prve brojeve. Njima nedostaje čak osam brojeva iz ovoga razdoblja (1895. – 1901.), uključujući i prvi broj.
Kninska knjižnica je do sada imala samo četiri broja iz spomenutog razdoblja i nije imala prvi broj.
Časopis Starohrvatska prosvjeta počeo je izlaziti u Kninu 1895. godine, a od 1949. godine njegov je nakladnik Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Riječ je o najstarijem arheološkom časopisu u ovom dijelu Europe.
Ova vrijedna kolekcija od 24 broja časopisa uvezana je u ukupno četiri knjige. Časopisi su smješteni u Zavičajnu zbirku Narodne knjižnice – Knin pod nazivom “Tenen” i bit će dostupni svima, ali samo za rad u knjižnici.
Narodna knjižnica – Knin organizira u našem gradu u petak, 22. travnja bogati program u povodu manifestacije Noć knjige.
Najprije će u dvorani Studentskog doma Fra Luje Maruna u 11 sati kazališnu predstavu za djecu održati popularna Kate koju znate. Kate sa svojim teatrom oživljava priče za mališane od tri do deset godina kroz pjesmu, ples, lutke i rekvizite te im na svoj poseban način donosi magiju i zabavu.
U 18 sati u prostoru knjižnice bit će otvorena izložba fotografija Fotokluba Knin. Tema izložbe za koju su se članice i članovi kninskog fotokluba posebno pripremili je, naravno – knjiga.
U 19 sati dio svog opusa predstavit će jedan od najcjenjenijih suvremenih hrvatskih književnika Jurica Pavičić. Pavičić će predstaviti svoje zadnje tri knjige, a to su Crvena voda, Knjiga o jugu i Prometejev sin. Moderator na predstavljanju bit će Dragan Gligora, a ovaj književni susret održat će se u prostoru knjižnice.
U 21 sat Noć knjige u Kninu završava koncertom Aklee Neon i njenog pratećeg benda koji će se održati u A3. Ova glazbena vila rime i beata promovirat će svoj album prvijenac “Dođi na joji”, a pratit će je ženski bend Sound Doulas.
Osim navedenih događanja, knjižnica će 22. travnja omogućiti svojim korisnicima da vrate knjige bez plaćanja zakasnine.
Cilj ove manifestacije je ukazati na čaroliju stvaranja i radost čitanja knjiga te poticati kulturu čitanja kao civilizacijski doseg. Noć knjige se održava u povodu Svjetskoga dana knjige i Dana hrvatske knjige.
