Život Urbaina Martiena – umjetnika, vojnika, čovjeka koji je preživio strahote Prvoga svjetskoga rata – pohranjen je u dvjema bilježnicama što ih je za sobom ostavio nakon smrti. Kada ih više od tri desetljeća poslije otvori njegov unuk, pisac, pred njim će se odškrinuti vrata u cijeli jedan davno nestali svijet. Tko je doista bio Urbain Martien? Dječak koji krajem 19. stoljeća odrasta u obitelji siromašnog slikara fresaka? Momčić koji miješa očeve boje i prkosi smrti radeći u stričevoj kovačnici? Mladić kojega će jedan od najstrašnijih ratnih sukoba iz slikara pretvoriti u vojnika, ili muškarac koji će oženiti sestru svoje voljene i svoju sudbinu nositi kao tajnu, sve dok je ne otkrije njegov unuk, desetljećima poslije?
Hertmansov Slikar i rat jedan je od onih nesvakidašnjih romana koji se vole i ne zaboravljaju. Pripovijedajući priču jednoga čovjeka, on na trenutak oživljava sliku njegova vremena, pokazujući nam kako su živjeli, ljubili, sanjali i razmišljali ljudi koji su nas donijeli na svijet. Prepun živopisnih detalja, meditacija o slikarstvu i glazbi, ovaj fascinantni dijalog mrtvoga slikara i njegova unuka dragocjen je susret prošlosti koju smo zaboravili i sadašnjosti koju sve manje razumijemo.
U romanu suvremenog ruskog pisca Igora Sahnovskog, kroz mješavinu žanrova – fantastičnog, akcijskog, špijunskog te elemente egzistencijalističke proze i neke vrste modernog moraliteta – autor priča klasičnu psihološku priču o običnom, »malom« čovjeku Aleksandru Bezukladnikovu, koji suočen s egzistencijalnim beznađem pokušava počiniti samoubojstvo. No kad se uhvati za neizoliranu električnu žicu, ne pogiba nego započinje posve novi život. Nakon što ga otpuste iz bolnice, Bezukladnikov ubrzo shvati da je stekao neobičnu sposobnost: može vidjeti sve što se ikada dogodilo, što se događa ili što će se tek dogoditi. No ta novostečena moć tog mirnog i pitomog čovjeka pretvara u žrtvu lopova, političara, žena i međunarodnih obavještajnih službi koje njegovu sposobnost žele iskoristiti za vlastite ciljeve. Na kraju on svoj nadnaravni dar ne koristi da bi sebi poboljšao život, nego da bi se zaštitio od onih koji ga žele iskoristiti.Omiljen kod čitalaca i hvaljen od strane književne kritike, ovaj je roman dobio nekoliko književnih priznanja.
Ovaj roman zapravo je veliki, ispripovijedani atlas. „Atlas bojažljiva čovjeka“ jedinstvena je, u sedamdeset epizoda podijeljena pripovijest koja nas vodi kroz kontinente, vrijeme i krajolike duše. „Vidjeh,“ ovako uvijek i iznova započinje pripovjedač nakon kraćih stanki odvodeći svoje čitatelje u najudaljenija i najbliža mjesta na Zemlji: u sjenu vulkana Jave, na sante leda visokoga Arktika, na riječne tokove Mekonga i Dunava, preko visoravni Himalaje do začaranih otoka Pacifika. Pritom se pojedine epizode spajaju poput zemljovida u veliku knjigu Svijeta, čije slike, oduzimajući nam dah, zorno kartografiraju život i smrt, sreću i ljudske sudbine. Autor Ransmayr čitatelja vodi isključivo na ona mjesta na kojima je i sam živio ili kroz koja je proputovao, u susret ljudima koje je na tom putu susretao, koji su mu pomogli, skrbili za njega, prijetili mu ili ga spašavali, voljeli. Na jednom jedinom mjestu koje se u romanu opisuje, pisac nije bio. On ga opisuje prema pripovijedanju svoje supruge – no, ne otkriva nam identitet tog mjesta želeći nam time dokazati da mnoge stvari za koje mislimo da znamo o svom Svijetu zapravo poznajemo samo iz pripovijedanja drugih.
Vojnici i teroristi, taoci i bombaši samoubojice, prognanici i vjerski fanatici, ali i proroci, luđaci, anđeli i džini, duhovi i čarobnjaci – svi oni utkani su u dojmljivu fresku Iraka što je pred čitateljem osvjetljavaju eksplozije sjajnih priča Hassana Blasima.
Baš kao i u drevnim arapskim bajkama, Bagdad je i u ovoj knjizi grad u kojemu se događaju čuda, ali u svakoj od tisuću i jedne Blasimove noći čeka po jedan nož, jedno mračno otkrivenje, jedna istina o nama i vremenu u kojemu živimo.
Duboko u čovjekovu biću postoji nerazjašnjiva potreba za razaranjem, ubijanjem, ratom, zlom… a da bi to razumio i spriječio, junak novog romana Claudija Magrisa čitav je svoj život sakupljao oružje – podmornice, haubice, oklopna vozila, bajunete i drugo te knjige o ratovanju, koje je želio smjestiti u Totalni muzej Rata za došašće Mira i za onesposobljenje Povijesti. Grad za taj muzej može biti samo onaj koji se nalazi na granici svjetova, u kojem se isprepleću povijest i budućnost, u kojem se trguje i ratuje, u kojem je postojao i logor smrti, grad nama blizak i dalek, grad autora romana – Trst.
Obustaviti postupak, posljednji roman književnog majstora i jednog od najvažnijih suvremenih svjetskih pisaca Claudija Magrisa, knjiga je od koje zastaje dah. Na jedinstven način u njoj Magris spaja sudbine svojih junaka s ratnim i pogibeljnim opsesijama, a istinska je junakinja romana Luisa – višestruki Drugi, Tršćanka i građanka svijeta, koja nakon iznenadne smrti idejnoga tvorca Muzeja pred sebe stavlja zadatak da njegovu ideju oživi i osmisli postav Muzeja svih bitaka.
Moćno, vizionarski ispripovijedan, Obustaviti postupak roman je u kojem se na jedinstven, čudesan način spajaju tragedija rata i tišina ljubavi, epska širina i najdublja intima, erudicija i liričnost, roman koji kao rijetko koji u povijesti književnosti zaziva mir, toliko potreban svijetu napaćenom ratovima.
Na udaljenom otočiću Alice iznad mjesne knjižare stoji znak na kojem je urezan moto „Nitko nije otok. Svaka je knjiga jedan svijet.“ Ovaj roman otkriva pravo značenje tih riječi. Život A. J. Fikryja nije ispao onako kako je on želio. Udovac je i živi sam u stančiću iznad knjižare. Jedina dragocjenost koju posjeduje raritetno je izdanje zbirke pjesama Tamerlane Edgara Allana Poea. Iz dana u dan sve je manje ljudi koje poznaje i do kojih mu je stalo. Sve je manje i prijatelja jer se A. J. distancirao od svih kojima je do njega stalo – dobronamjernog policajca Lambiasea, ženine sestre Ismay i Amelie…Jednoga dana u knjižari osvane neobična pošiljka. Malena je, ali poprilično teška. Taj neočekivani događaj Fikryju otkriva posve novu životnu priliku – može promijeniti vlastiti život i spoznati ga u sasvim novom svjetlu. Možda bi Fikry ipak mogao osjetiti mudrost knjiga kao novu životnu snagu? Ili će taj događaj promijeniti njegov život onako kako nije mogao ni sanjati? A. J. Fikry – put do sreće nezaboravna je priča o promjeni i drugim prilikama, neodoljiv pogled i podsjetnik na dvije važne stvari: zašto u životu volimo i zašto čitamo.
Pastor Jón Steingrímsson jedna je od najznačajnijih osoba u islandskoj povijesti, takozvani „vatreni svećenik“, koji je živio u 18. stoljeću, u vrijeme velike erupcije vulkana Katle. U ovoj jedinstvenoj pripovijesti upoznajemo se s njime kao mladim čovjekom i pratimo početak novog doba na Islandu.
Tema novog romana je život četrdesetšestogodišnje Ksenije koju mladi ljubavnik zavodi u novogodišnjoj noći. Dok su intimni, junakinja u mislima razgovara sa svojim bivšim suprugom.
O čemu razmišljaju žene za vrijeme seksa? Vedrana Rudan napravila je anketu među svojim prijateljima. SVI su muškarci rekli da žene za vrijeme seksa misle o njima, SVE su žene rekle da im partner za to vrijeme nije na kraj pameti. Jer, ima toliko zanimljivijih tema: kupnja cipela, odlazak na kavu sa novim kolegom, zamišljanje kolege na mjestu partnera, objašnjavanje teti u vrtiću da je mali Jure maloj Kati slučajno slomio ruku, kako platiti karticu i dugove, kad će završiti ovaj davež…
A što se Kseniji mota po glavi?
Mihejev djed Ephraim uvijek je pričao očaravajuće priče o čarobnom Cirkusu Mirandusu: o nevidljivom tigru koji čuva ulaz, o papigi koja prenosi poruke, o Ženi-ptici, slonu koji rješava matematičke zadatke i najvećem čarobnjaku – Savijaču Svjetlosti. Za Miheja, to su bile samo maštovite priče u kojima je potpuno uživao i način na koji se zabavljao s djedom. Ali Mihejev je djed sad teško bolestan i o njima se došla brinuti čangrizava tetka Gertrudis. Mihej se teško miri s promjenama i čini mu se da je sva čarolija oko njega nestala.
Na vruć ljetni dan, nedaleko od Frankfurta u rijeci su pronašli truplo mlade djevojke. Obdukcija pokazuje da je djevojka pretrpjela teško nasilje. Neobično je to što nitko nije prijavio njezin nestanak i nitko je ne traži. Pia Kirchhoff i Oliver von Bodenstein ni nakon četiri tjedna ne mogu utvrditi djevojčin identitet.
Ozračje je na odjelu K II u Hofheimu sumorno jer istraga ne pokazuje nikakve rezultate. Tada stiže poziv za drugi slučaj: netko je okrutno isukao i silovao popularnu televizijsku voditeljicu Hannu Herzmann. Iako teško ozlijeđena, uspjela je preživjeti, ali nije sposobna za ispitivanje. Istraga otkriva da je Hanna Herzmann istraživala vrlo škakljivu priču za svoju emisiju, no nitko ne zna o čemu je bila riječ. Pia i Bodenstein istražujući shvaćaju da su dvije istrage povezane te da svi tragovi vode prema skupini uglednih građana i domu za nezbrinutu djecu. Otkrivaju strašnu i opasnu tajnu koja ledi krv u žilama i koja će na kraju utjecati i na njihove živote…
Organizatorica vjenčanja Avery Crosslin ne vjeruje u ljubav, barem ne kada se radi o njoj. Kad upozna bogatog neženju Joea Travisa i pogrešno ga zamijeni s fotografom na vjenčanjima, nema namjeru dopustiti mu da ju obori s nogu. Ali Joe je uporan muškarac pa Avery neće moći odoljeti iskušenju seksi južnjačkog šarmera i vruće ljetne večeri. No nakon seksa za jednu noć, Avery je odlučila da se to više ne ponovi. Za ženu kao što je ona muškarac poput Joea može značiti samo nevolju. Ona si to ne može dopustiti jer organizira vjenčanje godine, što joj je jedinstvena prilika u životu. Ali brzo se počinju gomilati problemi koji ugrožavaju vjenčanje, osobito kad se otkriju šokantne mladenkine tajne. Joe joj jasno daje do znanja da neće tako lako odustati, a Avery se mora suočiti s prošlošću koju bi vrlo rado zaboravila. A onda će nakon svega, Avery morati donijeti najtežu odluku u životu. Tek kad stavi karijeru na kocku i ugrozi svoje dobro čuvano srce, shvatit će što je najvažnije. Sudbinu zanosnoga Jacka, jednog od članova obitelji Travis, upoznali smo u romanu Slatkorječivi neznanac, a sudbinu njegove sestre, prelijepe Heaven u romanu Vrag plavih očiju. Roman Sponzor pričao je o njihovom bratu i ocu i ženi koja je odlučila pronaći sreću. Četvrti roman iz serije o obitelji Travis, Djevojka smeđih očiju, priča je o zanosnom trećem bratu Joeu.
Romansa od koje zastaje srce, višestoljetna urota i ljubavni trokut kakav do sada niste vidjeli!
Tavia Michaels jedina je preživjela zrakoplovnu nesreću u kojoj su poginuli i njezini roditelji. Shrvana tugom i sama, ima čudne vizije momka kojeg nikad nije upoznala. Dok te vizije postaju sve intenzivnije, Tavia se pita je li zrakoplovna nesreća doista bila slučajna ili je ona
sama dio nečega većeg, nečega što ne može ni pojmiti. Počinje tragati za odgovorima. Kada otkrije da su u zrakoplovnu nesreću umiješani njezina tetka i tetak, koji su je prihvatili kada su joj poginuli roditelji, bježi od njih pokušavajući spasiti vlastiti život. U tome joj pomažu Benson, njezin najbolji prijatelj, ali i momak iz njezinih vizija…Tavia će uskoro doznati da se svijet bliži svojemu kraju a jedino ga ona može spasiti…
No, hoće li to značiti da će izgubiti Bensonovu ljubav, jedino do čega joj je uistinu stalo?
Godina je 1881. Upoznajte braću Mackenzie – bogate, moćne, opasne, ekscentrične lordove iz Škotskog visočja. Dovoljno je da dama bude viđena u njihovu društvu i već joj je ugled upropašten. Gdje god se pojave, prate ih glasine o tragedijama i nasilju, mračnim seksualnim apetitima i skandalima o kojima se žamori širom Engleske i Škotske.Najmlađi brat, Ian, znan kao Ludi Mackenzie, veći je dio svoje mladosti proveo u umobolnici i svi se slažu da je nedvojbeno čudan. On je hladan, naočit, voli kinesku keramiku iz dinastije Ming i lijepe žene.
Udovica Beth Ackerley neočekivano je postala bogatom nasljednicom. Cijeli je život bila okružena dramom – prvo uz oca alkoholičara zbog kojeg je završila u ubožnici, gdje je morala skrbiti o svojoj krhkoj majci sve do njene smrti, a zatim uz sitničavu staru damu za koju je radila kao družbenica. I zato je Beth odlučila da ne želi više drame u svome životu. Ne, ona će iskoristiti naslijeđeni novac za pronalaženje mira. Putovat će, učiti slikati i jednostavno se opustiti, s ljubavlju se prisjećajući sretnog braka sa svojim pokojnim mužem.
A onda je Ian Mackenzie odlučio da je želi.
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.