Večeras je održan sedmi, ujedno i posljednji kviz ove sezone. Cure iz ekipe Čovci po prvi put su pobijedile na kvizu u knjižnici. U vrhu ukupnog poretka nije bilo iznenađenja, pobjednik kviz lige je ekipa Lažna devetka za što su nagrađeni prigodnim darom. Svi natjecatelji su za svoje sudjelovanje također nagrađeni besplatnom godišnjom članarinom Narodne knjižnice – Knin. Evo poretka sedmog kviza:
Narodna knjižnica – Knin prije nekoliko dana je opremila svoj stari prostor binom i stolicama, a već u srijedu na rasporedu je prva kazališna predstava.
Kazalište Tvornica lutaka na svoj prepoznatljiv način izokreće svima dobro poznatu priču o Crvenkapici i neki jedva primjetan lik pretvara u glavni te ukazuje na drugačiji kut gledanja. Vuk Gubbio zapravo je dobroćudni vučić, koji ne voli jesti meso, pa je zbog toga protjeran iz svog čopora. Na svom putu susreće Crvenkapicu i tu ova avantura za djecu počinje.
Pridružite nam se na još jednoj genijalnoj predstavi Tvornice lutaka u režiji Maria Kovača. Tko se ne boji vuka bit će s nama u srijedu 10. 05. s početkom u 17 sati.
Narodna knjižnica – Knin realizirala je projekt opremanja starog prostora knjižnice u Krešimirovoj 30, u podrumu zgrade stare gimnazije odnosno zgrade Veleučilišta – binom i stolicama za kazališne predstave.
Kupljeni su bina veličine 16 metara četvornih s dvoje stepenica te 84 konferencijske stolice, a ukupna vrijednost kupljenog inventara je 7.494,52 eura.
Visina bine je 60 cm, a može se po potrebi dodatno povisiti na 1 metar.
Na ovaj način dobio se intimni kazališno-scenski prostor idealan za manje kazališne predstave za odrasle i djecu s kapacitetom od 84 sjedeća mjesta.
Kazališne predstave, predstavljanja knjiga, koncerte klasične glazbe i slična događanja će tu, osim knjižnice, organizirati i osnivač knjižnice i vlasnik prostora – Grad Knin, ali i druge zainteresirane kninske ustanove i udruge.
Narodnoj knjižnici – Knin prošao je projekt na natječaju Ministarstva kulture i medija te je za ovu svrhu Ministarstvo uplatilo 3.981,68 EUR.
Knjižnica je iz svog proračuna izdvojila iznos od 1.951,51 EUR koji je prvim ovogodišnjim rebalansom osigurao Grad Knin te još 354,00 EUR vlastitih proračunskih sredstava.
Za potrebe realizacije ovog projekta, Turistička zajednica grada Knina donirala je knjižnici 642,00 EUR, a Pučko otvoreno učilište Knin 565,25 EUR.
Ove jeseni knjižnica će ponovno aplicirati projektni prijedlog prema Ministarstvu kulture kako bi nabavila kazališnu rasvjetu i razglas.
Što se događa s našim planetom i kako će klimatske promjene utjecati na nas u budućnosti Lavići već sjajno znaju. Educirani i pripremljeni u svojoj odgojnoj skupini, ekološki osviješteni za donošenje boljih odluka usklađenih s održavanjem zdravlja Zemlje već su pravi mali lavovi u borbi protiv zagađenja i onečišćenja. Samo da nas je malo više mogli bismo izvaditi sve ribe iz mora dok ga ne očistimo, a zatim ih vratiti… I još puno toga!
Mladen Gambiroža predstavio je večeras u knjižnici svoje knjige “Povijest Šimića” i “Rodoslovlje Marića”.
Istaknuo je kako su plod višegodišnjih istraživanja u zadarskom i šibenskom arhivu.
Šimići i Marići starosjedioci su Knina u kojem žive još od vremena Turaka, kazao je autor knjige.
Spomenuo je i tko je još dočekao mletačku vlast u Kninu, osim Šimića i Marića te Sinobada. Od katolika to su Jelići, Grgići i Velići, a od pravoslavnih Sunajci, Kalati i Jejine.
Spomenuo je i da je Potkonje bilo zemlja turskih veleposjednika koju su obrađivali ovdašnji kmetovi, a da je Vrpolje naseljeno 1717. godine od skupina obitelji predvođenih harambašom Gašparom Ćaćićem.
U razgovoru autora s posjetiteljima doznali smo i da je nekad u Kninu bio rudnik srebra za kojeg se danas ne zna lokacija. Čuli smo i podatak da titular “kninski biskup” još uvijek postoji i da ga nosi jedan biskup u Kanadi.
Dan planeta Zemlje obilježili smo u najboljem društvu, odgojne skupine Bubamare. Kad je naš planet sretan, a kada tužan ovi mali znalci izvrsno raspoznaju, kao i kojeg je oblika Zemlja i čemu sve nije mjesto u prirodi. Pravilne navike ponašanja prema prirodi već su usvojili u radu sa svojim odgojiteljicama, ali je od iznimne važnosti uvijek iznova razvijati osjećaj i svijest o okolišu i razvijati ekološke vještine. Iako će za prave ocjene morati pričekati školske klupe, od nas za Bubamare danas čista petica!
Nakon Povijesti Gambiroža, kninski kroničar Mladen Gambiroža priveo je kraju knjige o Marićima i Šimićima. Promocija novih naslova održat će se u srijedu, 26. travnja u Narodnoj knjižnici Knin s početkom u 19 sati.
Iz knjige o Šimićima: „Iako se najviše pisalo o Sinobadima, najviše arhivske građe je o Šimićima. Svjestan toga uvijek sam zazirao od pisanja na temu Šimića. Bojao sam se da toliku količinu gradiva, neću uspjeti objediniti i kvalitetno prezentirati. Međutim, čega god se dotakao iz novovjekovne povijesti Knina, tu su nekako bili i Šimići, kao kameni temeljci te povijesti.“
Iz knjige o Marićima: „Knjiga ne odiše ljepotom stila i figura već snagom suhoparnih kamenčića povijesti. Te kamenčiće je trebalo mukotrpno sakupiti po bespućima arhiva, te složiti u suhozid da traje stoljećima. Svatko tko je pokušao zidati zid mislio je da je to lako i da to može svatko. Ali zid koji će trajati i kojem će se diviti mogu uzidati samo neki. Trudio sam se da kamenčići u Marića zidu budu točni i temeljiti na radost budućih generacija, bez suvišnih priča i pojašnjenja.“
Koncert pop dive Natali Dizdar koji se trebao održati u Domu kulture u Vrpolju 21. travnja u okviru manifestacije Noć knjige i koji je odgođen, održat će se u subotu 6. svibnja ove godine na Sastavcima s početkom u 21 sat.
Točna lokacija koncerta je livada uz Krku na pola puta od prenoćišta Bićanić do samih Sastavaka.
Organizator je Narodna knjižnica – Knin, a suorganizatori Turistička zajednica grada Knina, Pučko otvoreno učilište Knin i Udruga Atribut.
Eto, da budemo malo originalni u naslovu i da, uz malo pretjerivanja, osmislimo novu riječ. No, svi danas prisutni u kninskoj knjižnici u neku ruku su stvarno zaplovili u Jergovićevom čamcu, punom duha, suptilne mudrosti i dobrih priča.
Pričao je Jergović o pričama i o njihovoj važnosti, o pričama kada ih nitko nije zapisivao i kada su vukodlaci stvarno bili živi i o pričama danas.
O sevdalinkama i klapama nekad i danas. O tome kako su ljudi nekad bili drugačiji i posebni, a danas svi užasno dosadno sličimo jedni na druge.
O tome kako se pravi književnik stidi napisanog kao što se stidimo svog snimljenog glasa.
Pričao je i o rezovima koji razdvajaju jučerašnji i današnji dan u kriznim trenucima života i svijeta. Kada je jučer sve bilo normalno, a danas je rat. Kada je danas ružna stvarnost, a sve ono jučer bio je san.
Pričao je i o tome kako samo deset posto djece i odraslih čita knjige. I o tome kako bi njemu život bio užas da ne čita.
