Na natječaju Ministarstva kulture i medija za programe glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti u 2024. godini knjižnici je odobren projekt Koncertno gostovanje Zagrebačkog kvarteta u Staroj knjižnici u Kninu. Zagrebački kvartet u goste nam stiže 15. 03. 2024.
Izložba Zidnih novina na temu školstva otvorena je večeras u knjižnici i može se razgledati do 20. siječnja 2024.
Zidne novine u formi plakata finalni su produkt četvrtog ciklusa radionica istoimenog projekta koji za cilj ima međugeneracijsko povezivanje i dugoročno održanje sjećanja na nekadašnji život u gradu.
Projekt provodi Udruga Porta u partnerstvu s Narodnom knjižnicom Knin, Srednjom školom Lovre Montija Knin i umjetničkom organizacijom Otvoreni likovni pogon iz Zagreba.
Osim predstavnika partnerskih organizacija u prikupljanju i odabiru fotografija i kazivanja sudjeluju i učenici Srednje škole Lovre Montija Knin.
Zahvaljujemo se svim kazivačima koji su i ove godine za nas svesrdno otvorili svoje kovčege sjećanja, kao i sugrađaninu Micku Dujmoviću koji nam redovito nesebično ustupi fotografije iz svoje bogate arhive.
Objavljen je 18. ovogodišnji broj Službenog glasila Grada Knina. U ovom broju se nalaze: ODLUKA o prihvaćanju darovanja nekretnina u k.o. Kninsko polje Gradu Kninu, RJEŠENJE o davanju odobrenja za uporabu grba Grada Knina; ZAKLJUČAK o raspodjeli sredstava iz Proračuna Grada Knina za 2023. godinu na ime sufinanciranja programa javnih potreba državne razine.
Posljednji susret Čitateljskog kluba prošao je u dobrom raspoloženju. Zaslužna je za to i Tisja Kljaković Braić čiji je naslov “U malu je uša đava” bio tema sinoćnjeg druženja. Za kraj godine želimo se zahvaliti članicama i članovima našeg Čitateljskog kluba što na najljepši mogući način promoviraju čitanje kao oblik kvalitetnog načina provođenja slobodnog vremena.
U Galeriji Kninskog muzeja je u petak, 15. prosinca 2023. otvorena izložba “Život u gradu – Povijest svakodnevnice u viđenju Kninjana i Kninjanki” koja je nastala u suradnji umjetnica Kristine Leko i Vedrane Madžar s Nadom Berić, Anđelkom Drača, Ljiljanom Đudarić Miletović, Mirom Jakovljević, Katicom Madžar, Dinkom Musićem, Aleksandrom Sinobad, Markom Sinobadom, Milanom Zoričićem i drugim građanima/kama Knina. Oni su u proteklih desetak dana umjetnicama donosili materijale iz privatnih obiteljskih arhiva te ih zajedno s njima oblikovali u izložbu. Predmeti organizirani u 10-tak cjelina između ostalog uključuju zbirku gramofonskih ploča kupljenih i slušanih u starom gradu 1970-ih, jednu modnu kolekciju i fotografije iz školskih dana, kutiju koja je u izbjeglištvu devedesetih služila kao podloga za glavu u improviziranom smještaju, šivaću mašinu s kojom je jedna majka 1990-tih školovala djecu u Zagrebu, fotografiju iz izbjeglištva 1940-tih, tank za kisik iz savezničkog američkog aviona koji je u vrijeme Drugog svjetskog rata pao blizu Knina, priče o pomoći starijim ljudima, programi pomoć u kući, pjesmu o Kninu….
Izložbu je otvorio Goran Mrnjavac, kustos povijesnog odjela Kninskog muzeja, dok je Hrvoje Marić, klapski pjevač uveličao otvorenje izvevši pjesmu o vrhnovima Dinare. Tijekom otvorenja sudionici i sudionice, protagonisti izložbe su zajedno s umjetnicama napravili grupno vodstvo kroz izložbu koje je trajalo 90 minuta i dalo uvid u različita polja svakodnevnice kao i različita povijesna vremena.
Cilj je izložbe zabilježiti povijest kninske svakodnevnice i pri tome razvijati demokratizaciju kulture sjećanja. Izložba je dio višegodišnjeg programa DEMOKRATIZACIJA KULTURE SJEĆANJA kojeg umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon iz Zagreba provodi od 2018. godine, i u okviru kojeg je 2019. u Kninu s lokalnim partnerima Udrugom Porta, Narodnom knjižnicom – Knin i Srednjom školom Lovro Monti pokrenut projekt ZIDNE NOVINE koji traje do danas. Plan je u 2024. u daljnjoj suradnji s Kninskim muzejem i muzejskom osobljem, a temeljem prikupljenih artefakata i priča, napraviti seriju privremenih intervencija u postav Kninskog muzeja – na taj način proširiti će se etnografska zbirka muzeja te će se građani/ke Knina i lokalne udruge u kulturi aktivno uključiti u rad ove institucije.
Izložba se može razgledati do 15. siječnja 2024., svakog radnog dana od 8 do 15 sati. Kroz postav izložbe posjetitelje će voditi sami građani/ke te učenici/ce srednje škole Lovro Monti po naknadno najavljenom rasporedu.
Organizatori: Kninski muzej, Narodna knjižnica – Knin, Umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon, Zagreb
Podrška: Obrazovno-kulturna udruga “Porta” i Srednja škola Lovro Monti, Knin
Financijski pokrovitelj: Zaklada Kultura nova u okviru programske podrške Otvorenom likovnom pogonu za organizacijski razvoj i sudjelovanje u kulturi.
Objavljen je 17. ovogodišnji broj Službenog glasila Grada Knina. U ovom broju se, između ostalog, nalaze: III. izmjene i dopune Proračuna Grada Knina za 2023. godinu; PRORAČUN Grada Knina za 2024. godinu s projekcijama za 2025. i 2026. godinu; II. IZMJENE PROGRAMA javnih potreba u kulturi; I. IZMJENE PROGRAMA socijalnih davanja; II. IZMJENE PROGRAMA javnih potreba u sportu; II. IZMJENE PROGRAMA Općih javnih potreba u predškolskom odgoju, školstvu i visokom obrazovanju; IZMJENA II. PROGRAMA građenja komunalne infrastrukture; ODLUKA o gradskim porezima Grada Knina; ODLUKA o izmjenama Odluke o davanju stanova u najam.
Bilo je u Kninu ove godine izvrsnih koncerata, predstava, književnih večeri i izložbi, ali kulturni događaj godine zbio se večeras na čitanju dnevnika Katice Madžar u staroj knjižnici. Kako zbog rijetko viđene upečatljivosti pisane riječi, tako i zbog autentičnosti situacije, ali i zbog iznimno emotivne reakcije publike.
Nisam još nikad doživio da na nekom događaju kompletna publika – plače. A večeras se to dogodilo.
Potresni, duhoviti, poetični i neobično pitki dnevnik Katice Madžar čitala je njena nećakinja Vedrana Madžar koja je skupa s Kristinom Leko i zaslužna što je predstavljen javnosti.
Dvadesettrogodišnja studentica završne godine Kemijskog fakulteta, Katica Madžar u ljeto 1975. godine izlazi iz mora s ljetnog kupanja na Braču gdje je radila sezonu. Kad je izašla iz mora najprije osjeća trnce u rukama, a ubrzo potom ne osjeća više ni ruke ni noge. Do danas nije doznala što joj se zapravo dogodilo.
Iz dnevnika doznajemo kako se suočava sa iznenadnim i strašnim gubitkom zdravlja, kako preispitiva život i budućnost.
Iz dnevnika upoznajemo i njenu Majku Hrabrost koja se više od 40 godina sama brinula o Katici. Posebno potresan je opis smrti majke.
Iz dnevnika upoznajemo i veličinu i nesalomljivost ljudskog duha, ali i trenutke agonije gdje se autorica pita hoće li joj, kad umre, i duh biti sputan kao tijelo.
Ovim dnevnikom Katica je, kako je rekla, istraživala svoj život. Citirala je i Sokrata – „Život koji se ne istražuje, nije vrijedan življenja“.
Svima ostalima ostavila je jako vrijedno djelo. Koje navodi na razmišljanje i duboko preispitivanje života koje živimo.
Narodna knjižnica – Knin će u obliku knjige izdati dnevnik Katice Madžar. Uvjeren sam da će to iduće godine biti najčitanija knjiga u knjižnici.
Do tada, Katičnin originalni dnevnik, pisan rukom moći će se pogledati na skoroj izložbi koju ćemo posebno najaviti.
Večerašnje čitanje dnevnika dio je projekta „Život u gradu“ i istoimene izložbe koju u suradnji s partnerskim institucijama i prijateljskim udrugama pripremaju dvije u Berlinu školovane umjetnice Kristina Leko i Vedrana Madžar.
A sami projekt dio je programa Demokratizacija kulture sjećanja kojeg umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon iz Zagreba provodi s partnerima, Narodnom knjižnicom – Knin, Udrugom Porta i Srednjom školom Lovre Montija.
Hvala udruzi Atribut koja je večeras besplatno ustupila razglas i mikrofon!
Više fotografija pogledajte na Facebook stranici knjižnice.
U utorak u 16 sati u staroj knjižnici Kninjanka Katica Madžar čitat će dnevnik kojeg je pisala zadnjih 40 godina.
Katica će čitati dijelove iz svog dnevnika kojeg je pisala tijekom predratnog, ratnog i poslijeratnog Knina. U dnevniku ponajprije progovara o izazovima s kojima se suočava kao osoba potpuno ovisna o njezi drugih.
Dnevnik će čitati ne samo kao kroniku društveno-političkih zbivanja iz perspektive jedne kvadriplegičarke već i kao povijest obitelji dva puta razdvojene ratom.
U njenom dnevniku pronaći će se i društvena kritika, poezija, ispovijed i komedija. Tu je i priča o ljubavi, umjetnosti, izdržljivosti i posvećenosti. Priča o majci, o brizi, o ženi, o Kninu.
Čitanje dnevnika Katice Madžar je prvo događanje u okviru projekta Život u gradu i istoimene izložbe koju u suradnji s partnerskim institucijama i prijateljskim udrugama pripremaju dvije u Berlinu školovane umjetnice Kristina Leko i Vedrana Madžar.
Nakon čitanja dnevnika Katice Madžar, građani će od 6. do 14. prosinca svakog radnog dana u prijepodnevnim satima u Galeriji Kninskog muzeja (10-13 sati), te u Narodnoj knjižnici Knin u poslijepodnevnim satima (15-18 sati) moći donositi materijale iz privatnih obiteljskih arhiva te ih u okviru radionica zajedno s umjetnicama oblikovati u izložbu koja će biti otvorena 15. prosinca 2023. u 14 sati u galeriji Kninskog muzeja.
Projekt je dio višegodišnjeg programa Demokratizacija kulture sjećanja kojeg umjetnička organizacija Otvoreni likovni pogon iz Zagreba provodi s partnerima. Jedan od partnera je i Narodna knjižnica – Knin koja će biti domaćin susreta u utorak.
U okviru programa Demokratizacija kulture sjećanja, organizacija Otvoreni likovni pogon je s lokalnim partnerima – Udrugom Porta, kninskom knjižnicom i Srednjom školom Lovre Montija pokrenula projekt Zidne novine koji traje do danas.
Plan je u 2024. u dodatnoj suradnji s Kninskim muzejem i muzejskim osobljem, a temeljem prikupljenih artefakata i priča, napraviti seriju privremenih intervencija u postav Kninskog muzeja.
Šime Strikoman predstavio je večeras u dvorani Studentskog doma retrospektivu svojih milenijskih fotografija, u prvom redu onih vezanih za Knin, ali i ostalih upečatljivijih od ukupno njih 866 koje je napravio u zadnje 23 godine.
Cilj mu je, kaže, raditi male retrospektive za svaki grad i sistematizirati svoja djela da budu lako i brzo dostupna zainteresiranima.
Otkrio je kako je još 1982. godine prestao slikati klasične pejzaže i okrenuo se originalnim rješenjima od kojih je milenijska fotografija ona po kojoj je najviše poznat.
U milenijsku fotografiju ulaže veliku strast i kreativnost koja je vidljiva i na njegovim fotografijama, od morskih do snježnih, s ljudima ili s brodicama.
Šime radi s analognim Hasselbladom, a riječ je o kraljevskom fotoaparatu s kojim je fotografirano čovjekovo spuštanje na mjesec. Šimina želja je da nabavi i digitalni Hasselblad, no s obzirom da doseže cijenu od 50 tisuća eura i to bez objektiva (Hasselblad H6D-400C MS) želimo mu puno sreće i strpljenja.
Gostovanje je organizirala Narodna knjižnica – Knin.
