Narodna knjižnica – Knin i ove je jeseni pripremila za svoje sugrađane i posjetitelje bogat kulturni program pod nazivom „Jesen s knjižnicom ’25.“. Tijekom rujna, listopada i studenoga u knjižnici i Staroj knjižnici održavat će se raznovrsna događanja – od promocija knjiga i književnih susreta, preko putopisnih predavanja i kazališnih izvedbi, do filmskih projekcija i kreativnih prezentacija.
Program je osmišljen kako bi svatko mogao pronaći nešto za sebe – ljubitelji pisane riječi, filma, umjetnosti i putovanja, kao i svi koji žele provesti ugodne jesenske večeri u druženju i razmjeni ideja.
Knjižnica nije samo prostor za knjige, ona je mjesto susreta, dijaloga i inspiracije. Ovim programom želimo potaknuti kreativnost, istraživanje i uživanje u različitim oblicima umjetnosti.
Ulaz na sva događanja je slobodan, a svi su pozvani da se pridruže i provedu jesen u knjižnici ispunjenu kulturom.
Objavljen je 7. ovogodišnji broj Službenog glasila Grada Knina. U ovom broju se, između ostalog, nalaze: RJEŠENJE o izboru Mandatnog povjerenstva Gradskog vijeća Grada Knina; RJEŠENJE o izboru predsjednika i potpredsjednika Gradskog vijeća Grada Knina; RJEŠENJE o izboru Odbora za financije i proračun Gradskog vijeća Grada Knina; PLAN upravljanja imovinom u vlasništvu Grada Knina za 2025. godinu…
Učenici 1.c razreda Osnovne škole Domovinske zahvalnosti, u pratnji svoje učiteljice Biljane Macure, posjetili su Narodnu knjižnicu Knin kako bi proslavili važan trenutak – postali su punopravni članovi Kluba čitatelja i čitateljica!
Tijekom posjeta učiteljica im je dodijelila diplome za čitanje koje su mali čitatelji marljivo zaslužili kroz čitavu školsku godinu, čime je njihov trud i zalaganje dodatno nagrađen.
Učenici su tom prilikom obećali kako će i tijekom ljetnih praznika nastaviti razvijati svoju čitateljsku vještinu, birajući knjige upravo s polica Narodne knjižnice Knin. Veselje, ponos i iskrena dječja znatiželja ispunili su prostor knjižnice.
Čestitamo malim čitateljima na uspjehu i želimo im bezbroj čitateljskih avantura!
U prostoru Stare knjižnice, u popodnevnim satima, održana je projekcija popularnog hrvatskog filma Duh u močvari za članove i korisnike Udruge Sveti Bartolomej.
Film je bio pun pogodak. Podsjetio je prisutne na važnost prijateljstva, hrabrosti i borbe za istinu, a ujedno pružio priliku za opušteno i veselo poslijepodne.
Bilo je to još jedno prekrasno druženje s divnim ljudima i knjigom koju su svi jednoglasno preporučili za čitanje. Zašto? O tome će vam najbolje reći dio osvrta naše članice Elektrine: „Slojeviti prikaz koji kroz šestero članova jedne obitelji otkriva i dotiče teme: migracije, identiteta, trauma i međugeneracijskih konflikata. Hyseinova smrt, oca obitelji, okidač je za ponovno okupljanje i otvaranje niza potiskivanih i neodgovorenih pitanja pripadnosti, roditeljskih očekivanja, seksualnosti, mentalnog zdravlje, tihog raskola između tradicije i modernog. (…) Posebno mi se svidjela njezina sposobnost da bez osude prikaže svaki lik – svakog člana obitelji – njihove pogreške, slabosti, ali i duboku potreba za ljubavlju.“
Potreba za prihvaćanjem i ljubavlju temeljna je ljudska potreba, a ovaj će vas roman potaknuti da pogledate u sebe i svijet koji vas okružuje širom otvorenim očima.
Na kraju vam poklanjamo citat iz romana koji progovara o samoći koja definitivno ne stanuje u čitateljskom klubu, klubu prijateljstva i prijatelja riječi. „ (…) samoća je beskonačna petlja, neprekidno ponavljanje istih uspomena u glavi, ona je potraga za uvijek novim ranama u našim davno iščezlim jastvima, ona je čežnja za ljudima koje smo napustili.“
Tekst: Nada Jakovčević, voditeljica Čitateljskog kluba
U Staroj knjižnici održana je kino projekcija legendarnog hrvatskog filma „Tko pjeva zlo ne misli“ redatelja i scenarista Kreše Golika. Ovaj klasik hrvatske kinematografije, poznat po svom izvrsnom humoru, još boljoj glazbi i prikazu svakodnevice zagrebačke srednje klase 1930-ih, s razlogom se smatra jednim od najgledanijih i najvoljenijih hrvatskih filmova svih vremena.
Posjećenost je nažalost bila slabija od očekivane. Unatoč tome, prisutni posjetitelji uživali su u nezaboravnom filmskom iskustvu te su izrazili zadovoljstvo zbog mogućnosti gledanja ovog filmskog dragulja u prostorima Stare knjižnice.
Ova filmska večer, koja se realizira kao gostujući program Hrvatske kinoteke Hrvatskog državnog arhiva, predstavlja nastavak napora da se kulturni sadržaji, uključujući one iz hrvatske filmske baštine, približe lokalnoj zajednici te se nadamo boljem odazivu na jesenskim projekcijama.
“Napiši mi molim te članak o nastupu Cabareta Propuh u Kninu. Bilo je veselo, razigrano i groteskno u isto vrijeme.
Svaki od desetoro članova (devet članica i jedan član) kabareta izveo je točku u kojoj je izventilirao nešto što ga je u životu pritiskalo – bez obzira radi li se o krupnom ili sitnom životnom problemu ili jednokratnoj prolaznoj gnjavaži.
Dok jedan član kabareta izvodi svoj filozofsko klaunski nastup (ovaj kabaret inače sebe naziva filozofsko klaunskim) – ostali ga podržavaju i luduju.
Zapravo više luduju nego ga podržavaju. Izvlačeći sjajne gegove u najboljem maniru Monty Pythona i Alan Forda.
A publika uživa, krevelji se, plješće i stalno daje podršku.
Jedan od članova je imao i traumatsko iskustvo s ChatGPT-om i to je izvrsno uklopio u cijelu predstavu. U kojoj je ChatGPT imao čak svoj lik i obličje.
I to mi je dalo ideju da od tebe (od ChatGPT-a) zatražim pomoć u pisanju novinarskog članka.
Znači, molim te, napiši mi članak o večerašnjem nastupu Cabareta Propuh u A3 u organizaciji Narodne knjižnice – Knin i udruge Atribut. “
Evo što mi je ChatGPT odgovorio:
Veseli vjetar razigranosti i groteske: Kabaret Propuh oduševio Knin
Knin, 17. svibnja 2025. – U prostoru A3, pod organizacijskom palicom Narodne knjižnice – Knin i udruge Atribut, večeras je puhao Propuh – ne onaj neugodni iz prozora, nego onaj kabaretski, razigrani, veseli, filozofsko-klaunski. Kabaret Propuh, sastavljen od desetoro članova (devet žena i jednog muškarca), pružio je publici jedinstveno kazališno iskustvo koje se u jednakim omjerima ljuljalo između groteske, humora i emotivne katarze.
Svaki od izvođača izveo je vlastitu točku – osobnu, sirovu, smiješnu, bolnu – ali uvijek autentičnu. Kroz pjesmu, pokret, monolog, klauniranje i filozofsku refleksiju, članovi kabarea iznosili su na pozornicu sve ono što im pritišće dušu: od banalnih životnih iritacija do stvarnih egzistencijalnih muka. I sve to uz podršku ostatka ansambla, koji – kako to i dolikuje kabaretu koji sam sebe definira kao “filozofsko-klaunski” – nije mirno stajao sa strane, već je upadao, prekidao, izvodio lude gegove i neprestano balansirao između potpore i sabotaže, u stilu Monty Pythona, Alan Forda i možda pokojeg Becketta na LSD-u.
Posebno je odjeknula točka jednog člana koji je svoj traumatičan susret s ChatGPT-om pretočio u scensku minijaturu u kojoj je umjetna inteligencija dobila vlastiti lik i obličje – komično, pomalo zastrašujuće, ali i dirljivo. U toj neočekivanoj meta-točki, tehnologija je postala ogledalo ljudske nesigurnosti, frustracija i želje za razumijevanjem, a publika se prepoznala u svakoj izgovorenoj rečenici – uz glasan smijeh i pljesak.
Publika je, zapravo, bila neodvojiv dio predstave. Kreveljila se, komentirala, pljeskala, navijala i davala bezrezervnu podršku svakom izvođaču. U tom kolektivnom ludilu, granica između pozornice i gledališta nestajala je iz minute u minutu, pretvarajući cijeli A3 u jednu veliku zajedničku terapiju – uz dozu ironije, autentičnosti i, naravno, groteske.
Kabaret Propuh nije samo predstava, nego energetski vrtlog koji vas istovremeno smije i tjera da razmislite o vlastitim propusima duše. A večeras je Knin disao punim plućima.
Unatoč poklapanju termina sa sučeljavanjem kandidata za gradonačelnika, na predstavljanju knjige Davora Domazeta Loše u Staroj knjižnici skupilo se dvadesetak ljudi.
Admiral Domazet je zanimljivim predavanjem predstavio svoju novu knjigu „Uzvišena civilizacija ili Glagoljica – sidro hrvatskog identiteta“ u kojoj je osnovna teza da su Hrvati i Iliri jedan te isti narod.
Puno se zapravo intrigantnih teza moglo čuti na predavanju – ovo su samo neke – evanđelist Luka najprije je širio kršćanstvo u Dalmaciji i prvi smo koji smo primili kršćanstvo te prvi kod kojih se misa služila na narodnom, a ne na latinskom jeziku; na našem području je nastao jezik svih Slavena pa i Rusa koji sami o tom pišu; islam je vanjska hereza kršćanstva (za razliku od arijanstva koji je unutarnja hereza), a danas svijetom vlada okultna oligarhija.
Predstavljanje knjige završilo je razgovorom s publikom.
