U 8. ovogodišnjem broju Službenog glasila Grada Knina se, između ostalog, nalaze: ODLUKA o raspodjeli rezultata poslovanja Grada Knina za 2024. godinu; ODLUKA o darovanju nekretnina u vlasništvu Grada Knina; o imenovanju ravnatelja Pučkog otvorenog učilišta Knin…
U 9. ovogodišnjem broju Službenog glasila Grada Knina se, između ostalog, nalaze: PRAVILNIK o ocjenjivanju službenika i namještenika u upravnim tijelima Grada Knina; PRAVILNIK o dopunama Pravilnika o dodatku za uspješnost u radu službenika i namještenika upravnih tijela Grada Knina…
U 10. ovogodišnjem broju Službenog glasila Grada Knina se, između ostalog, nalazi: PRAVILNIK o izmjenama i dopunama Pravilnika o unutarnjem redu upravnih tijela Grada Knina…
Nove brojeve Službenog glasila Grada Knina možete pročitati i preuzeti na ovim linkovima: https://knin.hr/wp-content/uploads/2025/07/Glasilo-8-2025.pdf; https://knin.hr/wp-content/uploads/2025/09/Glasilo-9-2025-1.pdf; https://khttps://knin.hr/wp-content/uploads/2025/09/Glasilo-10-2025.pdfnin.hr.
Nema komentara na Objavljeni su 8., 9. i 10. ovogodišnji brojevi Službenog glasila Grada Knina
Prijatno je bilo večeras u kninskoj knjižnici uz uvijek posebnu i poticajnu atmosferu koju nose lijepe misli pretočene u riječi.
Nikola Šimić Tonin, Žaklina Kutija i Ante Gregov Jurin iz Hrvatskog književnog društva Zadar darivali su svoje stihove kninskoj publici koja nažalost nije došla u znatnom broju.
Lijepi su bili Toninovi stihovi o vojnikovoj ljubavi i Žaklinini o branju tišine, ali Antini o škuroj buri i starici kojoj nema tko uliti čašu vode posebno su bili dirljivi pa je netko iz publike čak zaprijetio plačom.
Gosti su predstavili i svoje zadarsko književno društvo, a imali smo priliku pogledati i spot za svojevrsnu himnu Zadru čije je stihove napisao upravo Tonin – kojemu je jedan od zavičaja, uz Busovaču i Zadar – i naš Knin.
Nema komentara na Lijepa večer poezije u kninskoj knjižnici
Oduvijek smo ovdje i nismo doselili s Karpata. Niti jedan stari izvor i tekst ni u tragovima ne spominje naše doseljavanje, a našu autohtonost osim povijesti potvrđuju i etnologija, muzikologija, genetika, običaji.
Jedan i jedini, danas nepostojeći, dokument koji govori o doseljenju Hrvata i ostalih Slavena na ove prostore je “O upravljanju carstvom” Konstantina Porfirogeneta čiji je prijepis u 17. stoljeću potpuno krivo preveden pa su tako Bablje planine, a riječ je o Dinarskom gorju krivo prevedene u Karpate.
Da smo autohtoni i da smo puno bitniji nego što mislimo govori nam činjenica da smo jedini na svijetu koji su svetu misu imali na narodnom, a ne na latinskom jeziku i to od samih početaka kršćanstva.
To naše rano ilirsko kršćanstvo poznato i kao arijanstvo kasnije se razvilo u bogumilstvo (bosanski krstjani) i na kraju u islam.
Sve ovo moglo se večeras čuti na odlično posjećenom predavanju Domagoja Nikolića i Vinka Klarića koji su u kninskoj knjižnici predstavili knjigu “Tamo gdje se skupljaju orlovi”.
Ovi nezavisni istraživači proučili su na desetke starih zapisa i tekstova i napisali knjigu koja iz temelja mijenja službenu historiografiju.
A ono što su napisali vrlo su elokventno i s lakoćom prenijeli publici koja je svoje interes za temu pokazala i u razgovoru s autorima nakon predstavljanja knjige.
Nema komentara na Domagoj Nikolić i Vinko Klarić: “Nismo doselili, ovdje smo oduvijek”BELETRISTIKA:
PUBLICISTIKA:
DJECA I MLADI:
Nova knjiga koju su napisali nezavisni istraživači Domagoj Nikolić i Vinko Klarić nastajala je najmanje deset godina.
Ovo je djelo nastalo u samotnom odricanju i nezahvalnom trudu ne bi li se sačuvalo barem nešto za buduće generacije koje će se morati suočiti s pitanjem narodnog jedinstva ili nas više neće biti. Nigdje i nikada.
Ovakva knjiga ne bi bila moguća još prije dvadeset godina, bila bi zabranjena prije pedesetak, a spaljena nekih ranijih stoljeća.
“Tamo gdje se skupljaju orlovi” predstavlja nekonvencionalno istraživanje povijesnih zbivanja te se autori zalažu za nova tumačenja i rušenje uvriježenih narativa. Umjesto klasičnog prikaza povijesti, autori pristupaju temi poput detektiva i istražuju skrivene veze i moguća savezništva među narodima Balkana.
Jedna od najprovokativnijih teza iznesena u knjizi jest tvrdnja da je hrvatski kralj Petar Krešimir IV. zapravo bio sin Stefana Vojislava te da je od njega potekla loza Nemanjića. Ovakav pristup mijenja dosadašnje razumijevanje srednjovjekovnih odnosa i dinastičkih veza na ovim prostorima. Autori se bave i analizom krvnih i političkih veza među ilirskim plemstvom Hrvatske, Srbije i Bosne te iznose tvrdnje o rodbinskim vezama Stefana Nemanje s hrvatskom kraljicom i mađarskim plemstvom.
Predstavljanje knjige „Tamo gdje se skupljaju orlovi“ održat će se u Narodnoj knjižnici – Knin u četvrtak 4. 9. s početkom u 20 sati.
