Sedamdesete su, a u velikoj i staromodnoj vili Van Bemmelovih u predgrađu Amsterdama vlada prilično kaotično stanje. U kući s mirisom požutjelog papira i arhivskim ormarima do stropa smješteni su uredi njihova obiteljskog biznisa za skupljanje novinskih izrezaka. Specijalizirani za članke o Sjedinjenim Američkim Državama i vođeni očevim strogim pravilima, čini se da baš sve imaju pod kontrolom, od američke politike do šoubiznisa. Međutim, njihov im vlastiti život izmiče nadzoru… Rođenjem petog djeteta, malene Ide, nad njihovu se obitelj nadvija strašna prijetnja kojoj nitko ne vidi pravog uzroka, a koja će na kraju dovesti do tragičnog i zastrašujućeg rasapa. Dvadeset pet godina nakon, Ellen se, po povratku u staru kuću, suočava s duhovima prošlosti ne bi li prevladala proživljenu traumu.
Kameno srce šokantna je priča u čijem je središtu obiteljska tragedija, briljantno ispisana emocionalno distanciranim, staloženim tonom. Hladno preciznim i osebujnim stilom, Renate Dorrestein ovim psihološkim trilerom ispisuje bolnu priču o tabuiziranoj bolesti gradeći je preko savršene psihologizacije likova. Ovo je jedna od onih knjiga koja se, premda bolna i zastrašujuća, ne ispušta iz ruku.
Cyra je sestra okrutnog tiranina koji vlada šotetskim narodom. Cyrin strujodar zadaje joj bol i daje joj moć, nešto što njen brat iskorištava, koristeći je da muči njegove neprijatelje. Ali Cyra je puno više od pukog oružja u rukama svog brata: žilava je, snalažljiva i pametnija nego što on misli. Akos je sin farmera i proročice s ledenog planeta-države Thuvhea. Zaštićen svojim neobičnim strujodarom, Akos je plemenita duha, a njegova je odanost obitelji bezgranična. Kada Akosa i njegovog brata zarobe neprijateljski šotetski vojnici, Akos očajnički pokušava izvući svog brata živog, bez obzira na cijenu. Tada Akos biva gurnut u Cyrin svijet i mržnja između njihovih država i obitelji čini se nepremostivom. Hoće li pomoći jedno drugome da prežive ili će se međusobno uništiti?
Gradovi i uspomene, povijest i ljudi – sve je to sada pred njom, na stolu od trešnjevine.
Za Arjetu Filipo fotografije rasprostrte po stolu njezine bake nisu samo u trenutku zarobljena sjećanja, one su i priče – o gradu pod opsadom, o Istri, o moru njezina djetinjstva i mladosti, o obiteljskoj tragediji i odlasku početkom devedesetih, koji je promijenio sve.
Fotografije Pariza, gdje je studirala i u novom jeziku započela novi život, one na kojima je Arik, slikar u kojega se zaljubila protiv vlastite volje, i ostali koji će joj značiti: mudri pticoznanac Mischa Weisband, Hiromi, s kojom je krojila Pariz, i Nadežda, s kojom je podijelila ljubav i bol, prijatelji zauvijek. Sada, u Berlinu, taj stol od trešnjevine, to dragocjeno drvo koje je naplavila povijest, raskrižje je na kojem se sve priče susreću da bi ispisale Arjetu, da bi joj otkrile tko je.
U Stolu od trešnjevine, romanu za koji joj je dodijeljena Nagrada Europske Unije za književnost, Marica Bodrožić snažno i uvjerljivo pripovijeda o mladoj ženi koja traži uporište u svijetu punom pukotina. Želi li doista živjeti u sadašnjosti, Arjeta Filipo morat će se uhvatiti ukoštac s dugo potiskivanom prošlosti i iskrivljenim zrcalima svojih sjećanja.
Me’med, crvena bandana i pahuljica najintimnija je knjiga Semezdina Mehmedinovića, koja kroz naizgled svakodnevne, a opet neobične događaje duboko ponire u međuljudske odnose, u odnose muža i žene, oca i sina. Omeđena bolnicom, iskustvom nemoći, težnjom da se shvati i prihvati promjena vlastitoga ja, prepuna empatije, ona je gotovo medicinski točna dijagnoza ljubavi u svakoj obitelji. Ovo je knjiga koju ćemo na polici držati poput najdragocjenije snježne kugle da joj se utječemo onda kada nam je najvažnije i kada smo potrebni najmilijima. Poetski eksplozivna, do srži pročišćena, Me’med, crvena bandana i pahuljica koktel je vlastitih slabosti i snaga u kojem se precizno odražavaju i izražavaju one najveće i najvažnije teme koje zaokupljaju svakoga – ljubav i smrt, sadašnjost i povijest, bolest i zdravlje, putovanje i ostajanje.
Rumunj Vatanescu imao je nekoliko mogućnosti: mogao je krasti automobile, skupljati bakar, prodati bubreg ili – otići na privremeni rad u Skandinaviju. Naime ruski trgovac ljudima Jegor Kugar, produžena ruka međunarodne kriminalne hobotnice, obećava mu siguran posao, puni pansion i hranu ako pođe s njim u Finsku da za njega prosi. Vatanescu trpi sva poniženja i nedaće vođen samo jednom željom: da sinu kojeg je ostavio u Rumunjskoj kupi kopačke. Kada se prosjaci pobune protiv Kugara, Vatanescu uspije pobjeći, a premda je i sam u nevolji, pred progoniteljima spasi zeca i njihova zajednička pustolovina može početi.
Roman Prosjak i zec finskog satiričara Tuomasa Kyröa fantastična je priča o čovjeku koji ne odustaje od svojih snova, a spletom okolnosti život mu se mijenja na nevjerojatan način. Hommage finskom klasiku Godina zeca Arta Paasilinne, roman Prosjak i zec veoma je duhovito, toplo i šarmantno djelo koje nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.
U Gombrowiczevu bestijariju može se izdvojiti nekoliko različitih područja od kojih je svako primjer druge perspektive upisane u gombrovičevski motiv životinja. Udubljujući se pozorno u čitanje Gombrowiczevih djela, može se zamijetiti začudna količina posebnih naziva životinja kakvima se pisac služi na različitim razinama svojih tekstova – tih naziva ima oko sto četrdeset. Pojavljuju se na stilističkoj razini, u narativnim komentarima, u fabularnim konstrukcijama, u frazeologemima, poslovicama, u leksikaliziranim izrekama i usporedbama te u filozofskim diskursima. Za pisca koji je višekratno iskazivao svoju nezainteresiranost spram prirode, takva gomila naziva životinja kao element tekstualne poetike mora izazivati divljenje prema njegovu znanju, a prije svega poticati na razmišljanje.
Noć je uoči Anindana u mjestašcu Fürstenfelde u okrugu Uckermark. Nitko od mještana nije posve siguran što se slavi, no vesele se što će spaliti Annu. A premda selo naizgled spava, neki njegovi stanovnici nisu sigurni je li im ova noć uoči slavlja zapravo posljednja. Bivši potpukovnik Njemačke nacionalne vojske, šumar i penzioner g. Schramm mora donijeti odluku: cigareta ili metak u glavu. Anna leži u tami, sama, okružena oronulom prošlošću svoje obitelji, i pita se što joj je dobro donijelo osamnaest godina provedenih na imanju Geherovih. Mladiću Johannu kod kuće postane neizdrživo, a kad dođe do crkve, začuje pucketanje iz tornja i naiđe na odbačeni zvonarski cilindar. Noć je probudila uspavane duhove: na površinu izbijaju stare legende i sjećanja.
Nakon velikog uspjeha romana Kako vojnik popravlja gramofon prevedenog na više od trideset jezika, Saša Stanišić u svojem drugom romanu Uoči slavlja maestralno opisuje događaje iz njemačke provincije.
U ljeto 1936. nizozemski liječnik Jacq šalje svoju 18-godišnju kćer Jannu k Egonu von Bötticheru, Nijemcu s kojim se sprijateljio kao mladić. Taj aristokrat i vrsni mačevalac, koji će pomoći Janni da usavrši mačevalačke vještine, ležerno provodi dane na svome ladanjskom imanju, gdje organizira zabranjenu menzuru za studente: dvoboj u kojemu sudionici nanose vidljive ozljede jedni drugima kao znak hrabrosti. Egon je zagonetan lik, privlačan i neodoljiv, pa se Janna neizbježno zaljubljuje u njega.
Odgovori
Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.